Karamarko i Milanović o razlozima zbog kojih nisu došli u Sabor

Svečanom sjednicom predsjedavao je potpredsjednik Sabora Ante Sanader. Na obilježavanje Dana Hrvatskog sabora došli su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Vlade Tihomir Orešković i potpredsjednik Vlade Božo Petrov.

Pročitajte i ovo Sabor pa pa Njih više nećemo gledati u Saboru: Bili su među najglasnijima, ali sada će rasprave gledati samo na TV-u Reforma Hrvatskog sabora Selak Raspudić: "Željezna ograda, simbol HDZ-ove Vlade, stvar je prošlosti"

U prvom redu sjedili su i predsjednik Sabora Željko Reiner, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović te predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec. Nisu došli prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko ali i predsjednik SDP-a Zoran Milanović.

Iz Vlade su na upit novinarke Nove TV Tatjane Krajač obrazložili kako je Karamarko bio odsutan zbog sastanaka izvan Zagreba.

Iz SDP-a su pak poručili da Zoran Milanović nije vidio smisla dolaziti na svečanu sjednicu Sabora u trenutku kada je država uzdrmana a Sabor prema njegovim riječima - ne funkcionira.

Inače, matematika je danas bila glavni predmet na Markovom trgu. 

'Računa se već nekoliko dana hoće li oporba imati dovoljno ruku za izglasavanje nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku. Računaju i vladajući. Oni su u poziciji da mogu srušiti zahtjev oporobenog SDP-a ili osigurati da SDP nema dovoljno ruku, odnosno da ne budu svi zastupnici u Saboru. S lobiranjem i matematikom će se nastaviti i idućih dana. Zadnji rok za izglasavanje nepovjerenja Tomislavu Karamarku u Saboru je 18. lipnja. Dakle, vremena za razgovore ima dovoljno. Za sada se, recimo, nisu izjasnili zastupnici nacionalnih manjina. Oni će se navodno okupiti već sutra i donijeti zajednički stav', javila je Tatjana Krajač za Vijesti Nove TV.

Svečana sjednica Sabora

Uzvanicima se obratio predsjednik Sabora Željko Reiner.

'Dan Hrvatskog sabora praznik je demorakcije u Hrvatskoj. Prije 26 godina Hrvatska je nakon komunističkog jednoumlja dobila parlament, na demokratskim izborima. Bilo je to vrijeme optimizma i zanosa, ne samo u Hrvatskoj. Europa je svjedočila padu svijeta tiranije i bodljikavih žica. Europa je prodisala punim plućima, narodi su pozdravljali promjene i budućnost koju će dijeliti zajedno.

30. svibnja 1990. započeo je cijeli niz promjena. Hrvatska je bila ugrožena srbočetničkom agresijom, napadima JNA. Hrvatsku slobodu životima je platilo 15.000 građana i to nikada ne smijemo zaboraviti. To nisu bili samo Hrvati, nego i pripadnici brojnih manjina koji su smatrali da Hrvatsku treba obraniti.

Ponosan sam što mogu istaknuti da su ključne odluke o budućnosti i sudbini Hrvatske donesene upravo ovdje', kazao je Reiner i nastavio:

'Velikosrpska agresija bila je u punom jeku. Okupaciju su pratila strašna razaranja i ubijanja. Hrvatska se branila na bojnom polju, diplomatskom planu ali i ovdje u Saboru. Svjestan svoje povijesne uloge, čuvara hrvatske državnosti, Sabor je zasjedao cijelo vrijeme rata.

Najveću žrtvu slobodi i priznanju Hrvatske podnijeli su ipak hrvatski branitelji, koji su ostvarili viziju prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Današnji svijet i onaj koji se počeo rađati prije gotovo 30 desetljeća bitno se razlikuju. Europska unija morala je izbrisati brojne razlike među zemljama što je manje-više uspješno učinjeno. No, nestao je dio entuzijazma s početka 90-tih. Migranti i financijska kriza izmijenili su lice Europe. To ne znači da je europska ideja ugrožena ili osporena, trebaju su samo učvrstiti i možda redefinirati kako bi odgovorila novim izazovima', poručio je predsjednik Sabora.

'Zastupnici u Saboru su najbolji čuvari nacionalnih interesa jer su izabrani od naroda. I sami zastupnici često toga nisu svjesni. Biti političarom u Hrvatskoj je kao biti nečim sumnjivim.

Na svima je nama da ostvarimo viziju prvog predsjednika i opravdamo povjerenje onih koji su nas birali. A birali su nas da im omogućimo bolji život, da njihova djeca ne odlaze u bijeli svijet, da stvorimo uvjete za bolje gospodarstvo.

Nisu nas birali da se vraćamo na Drugi svjetski rat koji bi napokon u glavama nekih trebao završiti. Nisu nas birali da stvaramo nove rane i nove podjele. Ostavimo mrtve na miru. Živimo za budućnost naše zemlje u miru, slobodi i demokraciji. Ovo je dan duhovna izmirenja. Ne smijemo dopustiti da bilo što ugrozi krvlju naših branitelja obranjenu slobodu i demokraciju. A upravo podjele ih mogu ugroziti. Pozivam zastupnike i građane da potiču zajedništvo, dobronamjerni ljudi se drže zajedno a ne dijele se zbog sitnih dnevnih političkih interesa.

Sabor je bio čuvar hrvatske državnosti i neka i dalje čuva hrvatsku demokraciju.

Čuvao vas sve dragi Bog, Hrvatski sabor, sve hrvatske građane i jedinu nam Hrvatsku', kazao je predsjednik Sabora te dobio veliki pljesak u sabornici.

Neslužbeno! Na svečanu sjednicu Sabora ne dokaze PP @VladaRH TK a ni predsjednik @SDPHrvatske ZM. @dnevnikhr

— Tatjana Krajač (@Tkrajac) May 30, 2016

11.45 - U Hrvatski sabor, koji danas obilježava svoj Dan, spominjući se 30. svibnja 1990. kada je konstituiran prvi demokratski višestranački sabor, pristižu uzvanici i osjeća se svečarsko raspoloženje, iako ga opterećuje sukob između vladajućih partnera, HDZ-a i Mosta.

Svečarskom raspoloženju pridonose i pripadnici Povijesne bojne koji u tradiconalnim, živopisnim, odorama rese dva glavna ulaza u saborsku zgradu, ulaze sa Markova trga.

U Sabor, koji će svoj Dan obilježiti svečanom sjednicom, već su stigli i članovi klape Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj koji će na svečanosti otpjevati hrvatsku himu te skladbe Croatijo, iz duše te ljubim, te Vivat Croatia.

11.00 - Prije svečane sjednice, predsjednik Sabora Željko Reiner s izaslanstvom položio je vijence na Mirogoju u povodu obilježavanja 30. svibnja - Dana Hrvatskoga sabora.

Prije 26 godina počelo je novo razdoblje za hrvatski narod

Prije 26 godina, 30. svibnja, nakon prvih demokratskih izbora, na Trgu svetog Marka okupili su se izabrani zastupnici i konstituiran je Sabor, taj dan smatra se rođendanom moderne hrvatske demokracije. Tog povijesnog dana, počelo je novo razdoblje za hrvatski narod i građane Hrvatske.

Konstituiranje modernog Sabora s oduševljem se pratilo diljem Hrvatske, na Markovu trgu okupilo se mnoštvo građana pozdravljajući pobjedu demokracije i pad polustoljetnog komunističkog režima.

Uvjerljivu većinu u prvom, povijesnom sazivu Sabora, imala je HDZ na čelu s dr. Franjom Tuđmanom. U tri saborska vijeća – društveno političkom, vijeću općina i udruženog rada, osvojila je 205, od 351 zastupničkog mjesta. Druga po snazi bila je SKH-SDP Ivice Račana (107), a treća koalicija Narodnog sporazuma nekadašnjih hrvatskih proljećara Savke Dabčević Kučar i Mike Tripala (21).

Za prvog predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, za predsjednika Predsjedništva tada još SR Hrvatske dr. Tuđman, a za predsjednika Izvršnog vijeća, dakle republičke vlade, Stjepan Mesić.

Sabor, koji je stoljećima čuvao hrvatsku državnost, od tog 30. svibnja postaje mjesto donošenja presudnih odluka kojima se određivala budućnost Hrvatske - Božićnog ustava, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatska, te odluke o raskidu državno-pravnih veza s bivšom SFRJ.

Dan Hrvatskog sabora danas ima status spomendana, no nije uvijek bilo tako. Do 2001. godine 30. svibnja slavio se Dan državnosti i bio je državni blagdan. Te godine, tadašnja saborska većina stranaka šestorke (SDP, HSS, HNS, IDS, LS, HSLS) promjenila je kalendar blagdana, pa je 30. svibnja postao tek spomendan Dan Hrvatskog sabora.

Sabor će svoj dan obilježiti svečanom sjednicom, na kojoj će se uzvanicima obratiti predsjednik Sabora Željko Reiner. (Hina)