LNG terminal na Krku ponovno je u središtu europskog zanimanja! Nakon što je Rusija odustala od gradnje plinovoda Južni tok, pojačala se europska potraga za alternativama. Terminal na Krku tako ima velike šanse postati plinsko čvorište za središnje i istočne dijelove Europe.
Pročitajte i ovo
Europa želi raznovrsnije plinske izvore i rute. Razmatra gradnju plinovoda iz Azerbajdžana ili s istoka Mediterana. Može se opskrbljivati i ukapljenim prirodnim plinom.
Na području Europske unije postoje 22 terminala za ukapljeni prirodni plin. U tijeku je izgradnja još šest. Većina LNG terminala na zapadu je Europe i teško je dostupna istočnim zemljama. Zato se sve više govori o gradnji 32 nova terminala. Među njima je i onaj u Omišlju na Krku.
Ovako će izgledati LNG terminal na Krku
LNG terminal na Krku mogao bi riješiti opskrbu plinom središnje i jugoistočne Europe. Spajanjem s terminalom u Poljskoj, spojio bi se sjever i jug kontinenta. Projekt ima potporu Unije, ali i Sjedinjenih Država.
'Oni će uskoro postati veliki izvoznik ukapljenoga plina, dakle moraju naći tržište. Njima je i strateški interes ograničiti utjecaj Rusije u ovom istočnom dijelu EU i time oni zapravo slabe i strateški utjecaj preko energenata same Rusije, ali i slabe financijsku moć Rusiji potencijalno dugoročno', kaže stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila.
LNG terminal na Krku aktualiziran je nakon što je Rusija odustala od plinovoda Južni tok. Rusija i Europa nisu se mogle dogovoriti oko toga tko može biti vlasnik plinovoda, a tko plina.
Bugarska u najtežoj situaciji
Plinovod je trebao prolaziti kroz više europskih članica, mahom pogođenih financijskim problemima. Neke se odbijaju odreći stotina milijuna eura zarade, primjerice Mađarska. Izmijenila je zakon i omogućila gradnju plinovoda bez operativne dozvole. Europska unija traži objašnjenje. U najtežoj situaciji našla se jedna od najsiromašnijih europskih članica - Bugarska.
Ovo je glavni hrvatski adut za investitore!
Prvo su je na red pozvali Amerikanci, a onda joj je Europska unija zabranila gradnju. Bugarska od Rusije kupuje čak 90 posto plina i sada strahuje da će joj Moskva zatvoriti ventile. Želi postati distribucijski centar. 'Mnoge države Europe bi voljele biti čvorišta, jer to čvorište podrazumijeva i određenu financijsku korist', tvrdi Cvrtila.
O bugarskom prijedlogu Europska unija se nije oglasila. LNG terminal na Krku, s druge strane, otvoreno podržavaju i Europa i Sjedinjene Države.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
