'Teško je savjetovati kojom cestom voziti, primjerice, u smjeru mora, no iskustvo govori kako je, zbog gužvi i dnevnih vrućina, najbolje krenuti u subotu, u popodnevnim ili večernjim satima kada će temperature biti niže, a i promet će biti nešto rjeđi, ili u nedjelju u ranim jutarnjim satima', poručuju iz HAK-a.
Pročitajte i ovo
'Kako bi svi korisnici autocesta bili na vrijeme informirani o stanju u prometu i mogućim izvanrednim događajima, molimo ih da uključe radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) te da prije kretanja na put provjere stanje na cestama', savjetuju iz HAC ONC-a.
U slučaju da ipak imate problema sa svojim vozilom, mehaničari i vozači vučnih službi iz HAK-a dežuraju danonoćno, a pozivom na 1987, svaki vozač u nevolji dobit će pomoć na cesti u slučaju kvara vozila. Pozivom na broj Informativnog centra 072 777 777 svi vozači dobit će informacije o stanju u prometu na cestama kojima trebaju voziti. Na HR2 kao i na mnogim lokalnim radijskim postajama može se čuti stanje u prometu, a može ga se i pročitati na internetskoj stranici.
Ukoliko ste u mogućnosti, krenite u petak ujutro!
'Najbolje bi bilo da se krene već u petak ujutro kako bi se izbjegla gužva i val koji kreće u poslijepodnevnim satima. Najgore je kad svi krenu u isto vrijeme. Preporučam im da se pripreme za plaćanje na naplatnim kućicama', savjetuje prometni stručnjak Željko Marušić te dodaje da bi najbolje bilo da građani osiguraju najbolje sredstvo plaćanja u ovom trenutku – ENC.
'Gužve su neizbježne'
'Gužve su nažalost neizbježne. Mi smo turistička zemlja i gužve su očekivane, no proteklog vikenda, kao i svake godine u vrijeme najveće sezone, nadležne institucije dokazale su da se ne znaju nositi s nepredvidivim situacijama te da nemaju nikakvu strategiju. Treba na neki način iskoristiti cijeli prometni sustav, te u slučaju gužvi i nepredvidivih situacija i preusmjeravati promet na alternativne pravce', kaže Marušić.
'Može se dogoditi banalna nesreća, bez velike štete i žrtava, no onda opet slijedi taj postupak očevida koji traje. Ono što bi bilo dobro da policijske službe za očevid dežuraju na ključnim pravcima, da se uštedi vrijeme potrebno za reakciju. Jedino čemu se sada možemo nadati je da do nesreća ne dođe. Jer ako se dogodi nesreća, a mi se nismo pripremili, kao što se nismo pripremili ni za što, niti za buru, ni za preusmjeravanje ili za brze očevide, jasno je da može doći do kaosa', kaže Marušić te savjetuje nadležne da neka ovakve pogreške ne ponavljaju iduće sezone i da od rujna počnu raditi na strateškom planu za sljedeću turističku sezonu na hrvatskim cestama.
VIKEND PRED NAMA - Gužve do osam kilometara
Prema prometnoj prognozi Hrvatskog autokluba s četvrtim srpanjskim vikendom ulazimo u špicu sezone, već tijekom poslijepodnevnih sati u petak očekuju se gužve u smjeru mora koje će se nastaviti u ostatku vikenda. U subotu, 23. srpnja gužve i kolone očekuju se već od ranih jutarnjih sati na A1 između Zagreba (Lučko) i Bosiljeva, na A2 Zagreb-Macelj i A4 Zagreb-Goričan u smjeru Zagreba, na A7 kod čvora Matulji i na naplati Rupa, na Istarskom ipsilonu, pred Krčkim mostom, duž Jadranske magistrale na prilazima turističkih središta te na cestama kroz Liku (Lička magistrala DC1) i Gorski kotar (DC3). Na naplati Lučko, očekuju se duža čekanja, a tako će povremeno biti i na naplatama Sveta Helena i Zaprešić.
Marušić kaže kako se nada da se u vikendu koji je pred nama neće ponoviti scene od proteklog vikenda, no neke se stvari ne mogu predvidjeti. Očekuje da će gužve u nekim dijelovima biti do osam kilometara, a vozače savjetuje da prema moru i svojem odredištu krenu na vrijeme kako bi izbjegli gužve.
Savjet domaćim turistima:
Domaći turisti mogu, umjesto autocesta voziti starim provjerenim pravcima kroz Liku i Gorski kotar. Najveće i najznačajnije su Lička magistrala (DC1) koja se proteže od graničnog prijelaza Macelj pa kroz Zagreb, Karlovac, Slunj, Plitvička jezera, Korenicu, Gračac, Knin, Sinj pa sve do Splita i stara cesta koja prolazi kroz Gorski kotar (DC3) i proteže se kroz mjesta Karlovac, Severin na Kupi, Vrbovsko, Skrad, Delnice, Gornje Jelenje sve do Rijeke, no tu su još i mnoge druge.
Čekanja u trajektnim pristaništima i graničnim prijelazima
Dugih čekanja će biti u trajektnim pristaništima Stinica, Prizna, Brestova i Valbiska te u lukama Zadar i Split. Trajekti i katamarani će ploviti prema ljetnom plovidbenom redu, a ukoliko se ukaže potreba, uvodit će se i dodatne linije.
Tijekom subote, čekanja će biti na graničnim prijelazima na ulasku u zemlju iz smjera Slovenije i Mađarske, kao i na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom (Metković, Klek, Zaton Doli, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Ličko Petrovo Selo…) i s Crnom Gorom (Karasovići). Ističemo granični prijelaz sa Srbijom, Bajakovo gdje će zasigurno biti dugih čekanja u oba smjera. Značajne gužve bit će na izlasku iz Hrvatske prema Sloveniji na graničnom prijelazu Macelj.
Nedjelja je dan kad je povećan promet u smjeru unutrašnjosti, odnosno iz smjera istoka prema zapadnim zemljama Europske unije. Najgušći promet bit će na A1 Zagreb-Split-Ploče, A6 Rijeka-Zagreb, A3 Bregana-Lipovac, na Istarskom ipsilonu, na Krku kao i na Krčkom mostu. Čekanja će biti na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom na ulasku u zemlju.
Tijekom cijelog vikenda, zbog povećanog prometa moguće su poteškoće na dionicama gdje su u tijeku radovi. Na autocesti A3 Bregana-Lipovac radi se na sanaciji mosta između Novske i Okučana. Vozi se dvosmjerno jednim kolnikom u smjeru Lipovac.
Ljetna zabrabrana teretnih motornih vozila
Kako bi na pojedinim cestama promet bio protočniji na snazi je ljetna zabrana za teretna motorna vozila, najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona. Ovog vikenda ona je u subotu, 23. srpnja od 4 do 14 sati i u nedjelju, 24. srpnja od 12 do 23 sata. Provodi se na sljedećim državnim cestama: D8 (Jadranska magistrala) D9 (Metković-Opuzen) D21 (Kaštel-Kanfanar) D66 (Pula-Labin-Opatija) D23 (Žuta Lokva-Senj)... Zabrane nema na autocestama kao niti na državnoj cesti 1, Ličkoj magistrali.
NEZAPAMĆENE GUŽVE PROŠLOG VIKENDA
Podsjetimo, proteklog vikenda na hrvatskim cestama zabilježene su nezapamćene gužve i kolone. Bio je to prvi udarni vikend turističke sezone, a prometni stručnjak, Željko Marušić napominje kako su za situaciju odgovorne nadležne institucije koje se nisu pripremile na vrijeme.
Stručnjak za promet, Željko Marušić kaže kako su gužve na hrvatskim cestama zbog kojih su mnogi morali duže čekati na cestama te kasnili na svoja odredišta, dokaz da nitko u Ministarstvu prometa ne vlada situacijom. 'Premda su se preklopili negativni utjecaji prve velike smjene turista, ekstremne bure i požara kod Zatona Obrovačkog, pokazalo se da je prometni sustav, prvenstveno Ministarstvo prometa i HAC sve zateklo potpuno nespremne i nesposobne. Nastale su 40-kilometarske kolone, vozači su bili ostavljeni na milost i nemilost prometnog kaosa, neki su se u nehumanim uvjetima snalazili sijekući žicu u potrazi za kakvom-takvom cestom za izlazak. Pokazalo se još jednom da nitko u Ministarstvu prometa ne vlada situacijom, sve je ostavljeno stihiji i snalaženju pojedinih službi, odnosno pojedinaca', poručio je Marušić.
Dodaje da je u ovakvim situacijama, kada je uz loše projektirane ceste i nedostatka prometne strategije zapuhala jaka bura, policija dokazala da nema metodologiju o izdvajanju visokih vozila i osobnih vozila, koje se, kako tvrdi, moglo u kolonama uz policijske sirene, prevesti preko dijelova velikih zapuha.
Kao primjere je navodi antiterorističke jedinice ili protupožarne vježbe koje se redovito izvode, smatra, takve stvari rade se s razlogom, da bi nadležni bili što pripravniji i na vrijeme reagirali u slučaju da dođe do terorističkog napada ili požara. Pita se zbog čega policija ne izvodi vježbe po pitanju ekstremnih uvjeta na cestama? Tada bi vidjeli koje su im slabe točke i na vrijeme bi mogli reagirati.
Službe dale svoj maksimum
Na ove prozivke stručnjaka za promet reagirali su iz prozvanog HAC ONC-a gdje su nam kazali kako su učinili sve u skladu sa situacijom na terenu, te da su sve službe dale svoj maksimum. Kako napominju, službe HAC ONC-a su prema podacima iz vremenske prognoze još u četvrtak započele s pripremnim aktivnostima kao što su pojačanje ljudstva u održavanju i naplati, uspostavljanje kontakta s MUP-om i drugim pravnim subjektima kako bi svi bili pripravni na moguće poteškoće,a poslali su i priopćenje o postojanju mogućnosti zatvaranja dionica na A1.
'Savjetovali smo i provjeru stanja na cestama prije polaska na put ili u konačnici odgodu termina putovanja. Želimo napomenuti da se promet s autoceste isključivao i na čvoru Pirovac i čvoru Šibenik, međutim isključivanje na čvor Gospić nismo mogli formalno provesti iz razloga što je promet na području grada bio velik te je postojala opasnost kolapsa u gradu.
Na podvelebitskoj dionici u petak su zabilježeni najjači udari bure u ljetnim mjesecima zadnjih 12 godina, a dosezali su i do 148 km/h, radilo se o vjetru orkanskih razmjera. Dodatni otežavajući faktor protočnosti prometa u petak bila su i dva požara. Problemi s burom nisu bili samo na autocesti, već i u trajektnim lukama, što je također izazvalo probleme na drugim cestovnim pravcima te smo se vodili time da se problem ne rješava na način da ga proslijedite nekom drugom, svi cestovni pravci su bili preopterećeni. ', rečeno nam je iz HAC ONC-a.
'Vezano za primjedbe na rad i protočnost naplatnih kućica, 'službe su radile maksimalnim kapacitetom', bitno je napomenuti da se kolona na alternativnom pravcu spojila s naplatnom postajom Sveti Rok, tako da su predmetne naplatne kućice dodatno amortizirale promet koji se puštao na alternativne pravce, odnosno da smo pustili u rad više naplatnih kućica kolone bi bile i veće', kažu u HAC ONC-u.
Osim Ministarstva prometa, smatra Marušić, loš posao je odradio i HAK, koji osim uputa da se ne krene na put nije poslao upotrebljiv savjet vozačima. 'Vozači su se žalili da su informacije neažurne i pogrešne, a sve je zaokružilo nesnalaženje prometne policije. Loše je to što se domaći vozači ne pripreme na ovakve situacije', rekao je Marušić te dodao kako se nada da za vikend koji je pred nama neće biti izvanrednih okolnosti.
Pad web stranice HAK-a
'Proteklog vikenda bili smo svjedoci kako putovanje do mjesta gdje ćemo provesti ljetni odmor može biti iznimno otežano, odnosno da nas na našem putovanju mogu omesti nepredviđene okolnosti, orkanska bura, požari, prometne nezgode i slično. Vrtim film i razmišljam što smo mogli bolje. Dogodio se splet nesretnih okolnosti, kada je zbog izrazito velikog posjeta naše web strance došlo do pada stranice. Ona se povremeno otvarala, no to su bili rijetki trenuci', rekla je voditeljica Informativnog centra Hrvatskog autokluba Irena Čačić.
Osim weba Hrvatskog autokluba nije radila ni mobilna aplikacija te obavijesti koje su slane iz HAK-a, o stanju na cestama, gužvama u prometu i alternativnim pravcima, nisu stizale do vozača.
'Meni je žao, isprika svim vozačima i onima koji su tražili naše informacije, a do kojih nisu uspjeli doći', poručila je Čačić te dodala kako je tijekom petka pristiglo više od 3000 poziva na koje su djelatnici HAK-a odgovarali.
'U datim okolnostima, smatram da smo učinili sve što smo mogli. U trenutku kada je naša web stranica osposobljena, u subotu, više nismo imali takvih problema', dodaje Čačić te kaže kako su čitavo vrijeme bili u kontaktu s MUP-om, odnosno HAC ONC-om, kao i s ostalim cestarskim službama i ekipama na terenu.
Smatra da su vozače na vrijeme upozorili na moguće stanje u prometu o nadolazećim vremenskim neprilikama i moguće probleme u prometu zbog zatvaranja Masleničkog mosta i tunela Sv. Rok, kao i prekid trajektnog prometa.
Krajnji cilj je ostvaren
'Jesmo li mogli bolje odraditi, moguće da jesmo. No u petak je sve išlo protiv prometa i normalnog odvijanja prometa. Ono što je nama najvažnije i što je naš krajnji cilj, koji je i ovog puta ostvaren, je da su svi ljudi sigurno stigli do svojih odredišta', rekla je voditeljica Informativnog centra HAK-a, Irena Čačić.
Napominje kako u suradnji s Ministarstvom prometa i unutarnjih poslova, kao i s cestarskim službama redovito rade na izradi i poboljšanju aktivnosti u vrijeme zimskih i ljetnih sezona, no neki se događaji ne mogu predvidjeti. Dodaje kako se nada da će međuinstitucionalna suradnja u budućnosti biti još bolja.
Da je sigurnost korisnika najvažnija slažu se i u HAC ONC-u.
'Osnovni cilj održavanja i upravljanja prometom na autocestama je sigurnost korisnika te da čekanje u koloni odnosu na vrijednost života ne može biti usporedivo. Važna činjenica je da se proteklog vikenda na autocesti nije dogodila niti jedna veća prometna nesreća'.
Po pitanju vođenja prometa razmatrali smo i o drugim mogućim rješenjima, npr. isključivanjem prometa na naplatnoj postaji Karlovac (međutim tijekom jutra na području Turnja dogodila se prometna nesreća sa smrtnim posljedicama), od predmetne varijante se odustalo iz razloga jer je već od jutarnjih sati na dionici autoceste Zagreb-Karlovac bio izrazito velik i gust promet te su se stvarale kolone u pokretu. Isključivanjem prometa u Karlovcu dogodio bi se scenarij spajanja kolone sa Zagrebom što bi dovelo do prometnog kolapsa Zagreba i Karlovca.Vezano na prometnu situaciju u petak i subotu, te veliki priljev vozila na autocesti A1 (20% više nego isti vikend 2015.), važna je činjenica da prema jugu nema puno adekvatnih alternativnih cestovnih pravaca, svi mogući alternativni pravci bili su pod velikim prometnim opterećenjem. U vršnim opterećenjima po satu u petak je u tunelu Mala Kapela bilo cca 1300 vozila u smjeru ST, subota cca 2300 smjer ST, petak smjer ZG cca 1100, subota smjer ZG 3000 vozila. Isključivanje prometa kao što je provedeno za dane vikenda (na nekoliko čvorova) provedeno je u velike napore svih službi i rijetko se gdje radi, odnosno korisnika se obavještava o problemima na cesti i ostavlja mu se mogućnost izbora.
Najveća prijetnja - prometne nesreće
'Najveću prijetnju na cestama predstavljaju prometne nesreće. Da se dogodi nešto, jao nama, nastat će kaos, kolone od 40 kilometara u roku pola sata. Sve zato što nemamo razrađen sustav reakcije u takvim situacijama. Mi najprije nekoliko sati čekamo dežurne službe da dođu do mjesta nesreće, umjesto da dežuraju na važnim čvorištima, a onda tek slijedi dugotrajan očevid koji bi, da ekipa ima plan i raspored kojeg se treba držati, mogao biti začas riješen. Imamo i problem s šlep službama kojima treba puno više vremena da dođu do mjesta nesreće od vremena potrebnog da pomaknu vozilo s ceste', kazao je prometni stručnjak Željko Marušić.
