Ipak, gotovo se trećina građana koji imaju otvorene profile na društvenim mrežama ne zamara s tim što bi potencijalni poslodavac o njima mogao misliti zbog objava na Facebooku, Twitteru ili LinkedInu, govori istraživanje koje je proveo Moj Posao. Međutim, ono što pišemo na društvenim mrežama, pokazala je studija provedena na Sveučilištu u Marylandu, može biti prilično vjerna slika naše osobnosti koja se prije ili kasnije otkrije u interakciji s ljudima, pa tako i poslodavcima.
Pročitajte i ovo
Istraživanje Sveučilišta Maryland u SAD-u predvidjelo je rezultat osobe na testu osobnosti unutar 10 posto statističke pogreške, tako što su koristili riječi koje je osoba objavila na Facebooku. 'Mnoge organizacije podvrgavaju svoje zaposlenike testu osobnosti', rekla je Jenniger Goldbeck, asistentica kompjuterske znanosti i informacijskih studija na Sveučilištu Maryland koja je bila voditeljica studije. 'Ako možete utvrditi kakva je nečija osobnost pomoću interneta, ne trebate im davati da rješavaju testove osobnosti', dodaje Goldbeck.
>> Zbog Facebooka se možete udebljati, ali i ostati bez kune u džepu!
Ona i njezini kolege istraživači sa spomenutog Sveučilišta istražili su javne profile gotovo 300 korisnika Facebooka. Posebnu su pažnju posvetili najdražim aktivnostima korisnika koje su istraživali, televizijske emisije koje su oni pratili, filmove, glazbu, knjige, citate i članstvo u političkim organizacijama.
Tih 300 korisnika Facebooka tada je pisalo standardizirani psihološki test koji mjeri pet osobina:
- otvorenost za iskustvo,
- savjesnost,
- ekstrovertnost (otvorenost u komunikaciji),
- ugodnost i
- neuroticizm (tendencija osobe da doživi negativne afekte).
Osobe za koje je test osobnosti pokazao da su ekstroverti, imali su na Facebooku mnogo prijatelja, ali je njihova povezanost bila manja nego kod, primjerice, prijatelja neurotika. To znači da su prijatelji ekstroverta manje poznavali jedni druge, nego Facebook prijatelji osoba drugih osobina.
Osobe za koje je test osobnosti pokazao da su neurotici, imali su međusobno čvršće povezane prijatelje, oni su se više poznavali i osobno te su dijelili iste interese. Kod neurotika je također primijećeno da su na postovima i komentarima više od ostalih koristili riječi: 'zabrinut', 'strahujem', 'nervozan'.
Također valja napomenuti da oni koji ne objavljuju često postove na Facebooku nisu dobri kandidati za ovakvo istraživanje.
Unatoč rezultatima ovog istraživanja, neće se svi znanstvenici složiti da su Facebook profili točan odraz osobnosti pojedinca jer se, tvrde, ponašanje na internetu i u stvarnom životu često razlikuje. Tako se ni velik dio hrvatskih poslodavaca, kažu nam u tvrtci MojPosao, ne zamaraju izradom psiholoških profila svojih zaposlenika ili onih koji bi to mogli postati.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
