O njemu malo znamo, mnogo se nagađa, a najvažniji je sporazum u posljednjih nekoliko desetljeća. Riječ je o TTIP-u, sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske Unije i SAD-a. Iza zatvorenih vrata pregovara se već dvije godine, u pitanju su mnogi interesi, ali i budućnost građana.
Pročitajte i ovo
Transatlantski trgovinski sporazum najveći je u povijesti odnosa Amerike i Europe, pun je kontroverzi, i oko njega nisu suglasne sve zemlje članice Unije. Utjecat će na svakodnevni život i budućnost svih europskih građana, od toga kakva se hrana jede do toga kakva su prava radnika.
TTIP bi trebao stvoriti najveću zonu slobodne trgovine na svijetu. Kada se pogledaju Unija i SAD, sve skupa to je tržište od 850 milijuna potrošača. O kolikom se novcu radi, govori i činjenica da je i sada u jednom danu promet između ova dva gospodarstva oko 2 milijarde i 900 milijuna dolara. Procjenjuje se da bi sporazum donio još veću korist. Za europske građane, pa tako i hrvatske, kažu dodatnih 545 eura na godinu po jednom kućanstvu.
Odgođeno glasovanje o TTIP-u u Europskom parlamentu
Na obje strane za sporazum su političke elite. Gura ga njemačka kancelarka Angela Merkel i želi da se dogovori do kraja mandata američkog predsjednika Baracka Obame, odnosno do 2017. godine. Međutim sve više raste protivljenje sporazumu među građanima, u čije bi se ime i za čiju korist on trebao donijeti.
Nitko ne zna kako će na kraju dugih pregovora sporazum izgledati. Jedni govore o njegovim samo dobrim stranama, drugi ističu samo moguće negativne posljedice. Zagovornici tvrde da bi se uklanjanjem administrativnih prepreka olakšala trgovina, a to će dovesti do gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i nižih cijena. Pri tom ističu kako će zadržati standarde Unije, kažu nema straha od GMO-a i pesticida
Građani se boje da u Hrvatsku na mala vrata stiže GMO
Protivnici s druge strane upozoravaju da će se stvoriti paralelni zakonski sustav koji će biti pod kontrolom korporacija, da će se ugroziti socijalna i radnička prava, da bi GMO hrana i meso s hormonima mogli preplaviti police. Ostaje nam vidjeti po kojim će se pravilima igrati, američkim ili europskim.
Što se tiče GMO-a u Hrvatskoj, u posljednjih osam godina analizirano je više od 1300 uzoraka hrane. U njih 46 je utvrđena prisutnost GMO-a, ali u dopuštenim količinama.
Inače, iz Amerike u Hrvatsku uglavnom ne dolazi meso, već određeno voće, povrće, pekarski proizvodi i slično. Sve je to prije stupanja na hrvatske police podvrgnuto detaljnoj analizi već prilikom preuzimanja na granici, luci ili aerodromu.
Saborski odbor: Hrvatska treba ostati slobodna od GMO-a
Sve što stigne iz Europske unije više se ne kontrolira. No, sva hrana iz drugih zemalja prolazi strogu kontrolu na jednom od ovih sedam punktova gdje se nalaze inspekcije. Sva hrana koja iz bilo kojeg razloga ne odgovara propisima završava u rashladnim komorama.
Po pitanju GMO-a, u sanitarnoj inspekciji poručuju da smo znatno bolji od europskog prosjeka. Hrvatska najviše hrane uvozi iz Njemačke, Italije i Mađarske. Dok iz Amerike kojoj više od 70 posto hrane sadrži GMO sastojke stiže tek neko voće i povrće, određeni jogurti, neki morski proizvodi, keksi i medenjaci.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
