'Smatram da će argumenti Srbije u postupku biti uvaženi i da će konačna odluka biti pozitivna za Srbiju', kazala je Malović te je najavila kako 'će se razmatrati mogućnost poravnanja ili protutužbe, ali će odluka o tome biti naknadno donesena'.
Pročitajte i ovo
Ona je pozvala političke strukture dviju zemalja na pomirbu, istaknuvši kako je to jedan od glavnih uvjeta za uključivanje zemalja regije u europske integracije.
Nakon odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Den Haagu da se proglasi nadležnim glede hrvatske tužbe za genocid uslijedila su reagiranja srbijanskih stranaka i političara.
>> Simbolika: Za odluku Suda saznali u Vukovaru
>> Srbiji će se suditi za genocid u Hrvatskoj
Šef zastupničke skupine Socijalističke partije i Jedinstvene Srbije Branko Ružić odluku suda je ocijenio 'intrigantnom budući da se taj sud nije proglasio nadležnim kada je Srbija tužila zemlje NATO-a za bombardiranje SRJ 1999. godine'.
Jedan od visokih dužnosnika G 17 Plus, jedne od vladajućih koalicijskih stranaka, Željko Ivanji ističe kako će biti 'potrebno ozbiljno preispitati podnošenje protutužbe protiv Hrvatske zbog genocida počinjenog 1995. nad srpskim stanovništvom', dodajući kako Srbija 'mora učiniti sve da zaštiti svoje interese'.
>> 'Odluka ICJ-a je veliki uspjeh Hrvatske'
On smatra kako će odluka Međunarodnog suda maksimalno zakomplicirati odnose u regiji, i da ne pridonosi regionalnoj suradnji koja je jedan od uvjeta europskih integracija.
'Svakako da politika Srbije jest usmjerena ka međusobnoj suradnji, gospodarskoj na prvom mjestu, ali ova odluka komplicira cijelu situaciju', rekao je Ivanji.
Lider Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović rekao je da nije iznenađen odlukom Međunarodnog suda pravde i istaknuo kako mu izgleda 'neuvjerljiva i nepristojna' argumentacija Srbije koja 'svoj temelj gradi na činjenici da nam se ne može suditi za neke zločine zato što nismo bili zemlja članica Ujedinjenih naroda'.
On je ocijenio da je Srbiji potrebna nova politika prema regiji dodajući kako je sve ono što je obilježilo politiku Srbije prema susjedima bilo pogrešno.
Potpredsjednica oporbene Nove Srbije Dubravka Filipovski, smatra kako 'Srbija treba uzvratiti Hrvatskoj protutužbom, odnosno protupitanjem što je Hrvatska učinila poslije sukoba i građanskog rata s vraćanjem manjina u Hrvatsku, prije svega s vraćanjem srpske manjine'.
Šef oporbene Šešeljeve Srpske radikalne stranke Dragan Todorović je izjavio kako je ta 'odluka posljedica trenutačnih političkih odnosa u svijetu i pritisaka na Srbiju'.
On je za skupštinskom govornicom postavio pitanje 'zašto Srbija šuti i ne pokrene pitanje o zločinima koje je počinila Hrvatska prije svega nad Srbima i to ne samo u ratu 1991/92. nego i u Drugom svjetskom ratu', kao i 'zašto ne pokrene pitanje etničkog čišćenja 1995. godine u akcijama Bljesak i Oluja'.
Predsjednica nevladine udruge Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić izrazila je nadu da će izvan suda doći do dogovora Hrvatske i Srbije.
'Očekujem da izvan suda ipak dođe do nekog dogovora, jer odnosi Srbije i Hrvatske trebaju ići u pravcu dogovaranja, kao što postoji suradnja u suđenjima za ratne zločine', smatra Kandić.
