(Foto: Pixsell)

Pošto su spriječili odvoz žice iz sjeverne luke, nekolicina radnika se okupila u sjedištu željezare i popodne počela štrajk glađu, izjavio je sindikalni povjerenik u željezari Tonči Mužić. ‘Štrajkat ćemo glađu dok se ne riješi pitanje željezare koja ne radi gotovo godinu dana zbog nerazriješenih odnosa s poljsko tvrtkom Zlomrexom’, rekao je Mužić. Dio radnika, zbog zaustavljanja proizvodnje, prošle je godine više puta štrajkao glađu tražeći raskid kupoprodajnog ugovora sa Zlomrexom i pokretanje proizvodnje. Svaki su put prekidali štrajk glađu kad im je iz Hrvatskog fonda za privatizaciju i vlade obećavano da će se teškoće u željezari prevladati.

>> Zlomrex prihvatio da Vlada pronađe kupca za Željezaru

Mužić je objasnio da je prije početka štrajka glađu radnicima i sindikalnim povjerenicima dojavljeno da su u sjeverne luku, gdje je uskladišteno oko 1.500 tona žice, došli kamioni s namjerom da odvoze žicu. ‘Odmah smo otišli u sjevernu luku i ondje zatekli dva kamiona s varaždinskim i križevačkim registracijskim pločicama te smo ih, za sada, onemogućili da odvoze žicu’, objasnio je Mužić.

(Foto: Pixsell)

Dodao je kako radnici ne znaju kamo su ti kamioni željeli odvesti žicu te da su pokušaj odvoženja prijavili policiji. Mužić je također rekao kako je prije otprilike tri mjeseca u 12 kamiona odvezeno nekoliko stotina tona žice uskladištene u sjevernoj luci, koja je bila namijenjena za preradu u željezari. ‘Tada smo odvoženje žice prijavili ministarstvu gospodarstva i vladi i njihovom je intervencijom tada zaustavljen odvoz’, kazao je. Dodao je kako su o prijašnjem odvoženju žice iz sjeverne luke radnici izvijestili i DORH.

Uprava željezare nedavno je u pozivu na glavnu skupštinu, koja bi se trebala održati 22. ožujka, predložila donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala željezare pretvaranjem tražbina većinskog vlasnika Zlomrexa iz zajma u ulog. Zlomrex, kako je navedeno u pozivu objavljenu na Zagrebačkoj burzi, potražuje od željezare 117,08 miljuna kuna. Pretvaranjem te tražbine u ulog temeljni bi se kapital povećao sa sadašnjih 279,2 na 396,3 milijuna kuna. (Hina)