Cijene 'crnog zlata' na burzama u Londonu i New Yorku dosegle su najviše cijene u posljednje dvije godine. Razlog tome su sukob Izraela i Irana zbog izgradnje nuklearnih postrojenja, nestabilna situacija u Sudanu, Siriji i Jemenu te uobičajeno špekulantsko divljanje. Predsjednik NO-a Ine Davor Štern takvo ponašanje špekulanata naziva 'špekulantskim ratom' koji uništava gospodarstvo cijelog svijeta, piše Slobodna Dalmacija.
Pročitajte i ovo
Štern smatra da bi trebalo učiniti ono što se zagovara od 1973. - postrožiti regulaciju trgovanja sirovom naftom i naftnim derivatima. Cijena nafte je do te godine bila stabilna, objasnio je Štern, no tada su burzovni špekulanti otkrili povoljno tlo u geopolitičkim tenzijama. 'Od tada cijenu nafte više ne određuje odnos ponude i potražnje, kao što to nije slučaj ni sada, jer određuju je špekulanti, koje i ne zanimaju fundamentalni pokazatelji na tržištu, nego samo profit i zarada', dodao je Štern.
>> Nevjerojatno: Benzin skuplji u Zagrebu nego u Tokiju!
Takvo nametanje tempa od strane špekulanata nije čudna stvar, smatra analitičar francuske banke Societe Generale Lauren Rosborough. Ukoliko nekim slučajem iransko-izraelska kriza preraste u trajni vojni sukob moguće je skakanje cijene barela nafte na preko 200 dolara. Za Hrvatsku bi to bilo ravno katastrofi jer nema puno manevarskog prostora za preuzimanje tereta povećanja goriva. S rastućim cijenama naftnih derivata za dva tjedna stiže i novi PDV od 25 posto.
Ako se u idućih pola godine cijena nafte popne na 200 dolara po barelu, a cijene litre Eurodizela i Eurosupera 95 u Hrvatskoj dođu na oko 20 kuna država će se naći u najtežoj gospodarskoj situaciji od rata. Stoga bi, piše list, premijer Zoran Milanović već sada trebao okupiti krizni stožer i razmišljati o odlukama u takvoj situaciji koja je sve izglednija.
