'Sivka' je preživjela ledeno doba, no hoće li i EU? (Dnevnik.hr)

Takozvana hrvatska sivka najbolja je i najradišnija vrsta pčele u svijetu. No, možda ne zadugo, jer Europa ne poznaje diskriminacijska ograničenja i zahtijeva od Hrvatske da našim livadama lete i druge vrste europskih pčela. Napokon su dočekale proljeće. S toplijim danima iz Stipanovih košnica pčele kreću na posao…'Ona je stoljećima ovdje, vrlo je marljiva, proizvodljiva i otporna na bolesti', kaže pčelar Stipan Kovačić. 

Opasnost da nestane višestoljetni trud

No, na europske zakone nije otporna. U Europsku uniju Hrvatska će ući samo ako na svom teritoriju dopusti i uzgoj ostalih vrsta pčela, primjerice, mnogo agresivnije talijanske pčele. 'Ta pčela se sa sivkom može križati, ali onda nastaju križanci pa postoji opasnost da izgubimo ovo što smo stoljećima stvarali, našu izvornost', kaže Kovačić. Svoju pčelu pokušali su zaštiti i Slovenci u pregovorima s EU, no nisu uspjeli. Naša sivka preživjela je ledeno doba, no pitanje je hoće li preživjeti Europsku uniju.

'Budimo jednom pametni i odolimo uvozu'

Grci su već izgubili svoju autohtonu pasminu (Dnevnik.hr)

Zabrana uvoza drugih vrsta pčela u Hrvatskoj je još na snazi. Odmah nakon ulaska u Uniju, zakoni više neće moći štititi 'našu sivku' od europskih 'ljubavnika'. 'Mi ulaskom u Uniju moramo svašta potpisivati, pa tako i staviti potpis da uvozimo druge vrste pčela, ali za to nema potrebe jer mislimo da je trava kod susjeda zelenija', kaže dr. Zlatko Puškadija s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Križanjem s drugim vrstama ne samo da ćemo izgubiti autohtonu pasminu, već može opasti i proizvodnja meda. Stručnjaci stoga apeliraju na pčelare da odole uvozu. Sivku neće moći zaštiti zakon, ali će to moći učiniti zdrava pamet. 'Stoga, budimo barem jednom pametni', poručuje Puškadija.

Grci su već izgubili svoju autohtonu pasminu. Slovenci svoju štite nacionalnim propisima od slučaja do slučaja. I Hrvatska će biti na to prisiljena, ako 'sivka' ne dobije europsku zaštitu.