SUH tvrdi da Tihomir Orešković, koji je dvije godine bio predsjednik Uprave Plive, ne poznaje dovoljno hrvatski zdravstveni sustav, a već najavljuje model reforme koji znači "svojevrsnu kanadizaciju sustava", mada se o tome nije provela široka javna rasprava.
Javno zdravstvo bez pokrivanja troškova lijekova na recept, dentalnih usluga...
Pročitajte i ovo
Umirovljenici i starije osobe zabrinuti su zbog opasnosti od "kanadizacije" zdravstva, što bi značilo da javni sustav više neće pokrivati troškove lijekova na recept, dentalnih usluga, protetike, kućne njege i dugoročne skrbi, navodi SUH u priopćenju.
Za starije osobe, mahom u zoni siromaštva, "jednostavno je za pretpostaviti kako bi prošle u zdravstvenoj reformi po kanadskom receptu", upozorava SUH koji smatra da su Oreškovićevi izvori informacija "privatni susret na zagrebačkoj špici prije nekoliko dana s Antom Čorušićem, HDZ-ovim zdravstvenim ideologom, te sa zastupnicima Mosta".
I Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi staje u obranu javnoga zdravstva, a počasna predsjednica sindikata Spomenka Avberšek poručila je da će pružiti veliki otpor pokušaju da se "preko koljena lomi sadašnji sustav i uvodi kanadski model".
Ovo nije Kanada nego Hrvatska
"Orešković neće sada preko koljena mijenjati naš javni zdravstveni sustav, koji počiva na temeljima Andrije Štampara, bez javne rasprave u kojoj će sudjelovati struka, udruge pacijenata, sindikati i građani. Ovo nije Kanada nego Hrvatska. Nemamo kanadski, već hrvatski standard, koji se razlikuju kao nebo i zemlja. Ako misle da će to presjeći preko koljena, poručujem im da će naići na veliki otpor. Mogli su dovesti i Obamu", rekla je Avberšek Hini dodajući kako je 30 posto stanovništva Hrvatske na rubu siromaštva.
Udruga hrvatskih pacijenata ponovila je svoje zahtjeve novoj Vladi, vezane uz očuvanje zdravlja građana i organizaciju zdravstvenog sustava, koji bi vlastima trebali biti među prioritetima. U deset zahtjeva traže sprječavanje miješanja javne i privatne prakse, zakonsku zabranu "tajkunizacije javnog zdravstvenog sustava", te stvaranje preduvjeta da se privatno zdravstvo razvija isključivo preko privatnog kapitala.
Predlažu jačanje solidarnog javnog zdravstvenog sustava kroz stavljanje u punu funkciju svih slobodnih kapaciteta, te organiziranjem rada u bolnicama i u drugoj smjeni. Među zahtjevima se ističe i zakonsko određivanje dužine liste čekanja, koje ne bi smjele biti duže od 30 dana, te osnivanje "zdravstvenog Uskoka", čija bi zadaća bila sprečavanje sive ekonomije, mita i korupcije u solidarnom javnom zdravstvenom sustavu.
Zabrana istodobnog rada u privatnom i javnom zdravstvu
"Ima nade za opće dobro hrvatskog puka ako prvi korak u reformi bude stroga zabrana istodobnog rada u privatnom i javnom zdravstvu", poručuje predsjednik udruge Marijo Drlje. Time bi se, kaže, onemogućilo da se liječnici tijekom redovnog radnog vremena u javnoj bolnici čuvaju za rad kod privatnika nakon 16 sati.
Hrvatska mora ostati socijalna država s osiguranim kvalitetnim zdravstvom za sve građane, ističe Drlje koji traži zakonsku zabranu bilo kakvih "košarica usluga" koje podmiruje osnovno zdravstveno osiguranje, dok bi ostalo građani plaćali iz vlastita džepa. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
