Sindikat: Vlada tjera 1.417 službenika u prijevremenu mirovinu radi uštede od 25 milijuna kuna

Predloženim zakonskim promjenama uvodi se segregacija i diskriminacija na tržištu rada, jer bi jedino zaposlenima u državnim tijelima rad prestao po sili zakona kad napune 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža, dok bi zaposleni u javnim službama i privatnom sektoru i dalje mogli raditi do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života, tvrdi sindikat u priopćenju.

Pročitajte i ovo najviše 160 eura Sto tisuća umirovljenika dobilo jednokratni dodatak, ali za neke vrijede drukčiji uvjeti najavili novi prosvjed Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme - dio njih se žestoko usprotivio: "To je sramotna odluka..."

HBOR: Poslujemo po zakonu i dobrim bankarskim praksama

Nakon dva neuspjela pokušaja, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika, ističe sindikat. Ta dva pokušaja propala su jer bi njima bile diskriminirale žene, pa treći pokušaj administrativnog reza nastoji etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjeći propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za muškarce i žene.

Po novom prijedlogu ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri čemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine.

Međutim ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi, upozorava sindikat. Ta mjera pogađa one s najmanjim primanjima u državnoj službi - zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze.

Iako ovoga puta zakon nije spolno diskriminirajući, on ima diskriminirajuće učinke jer je uperen protiv 63.000 zaposlenih u državnim tijelima, čime ih stavlja u bitno različit položaj u odnosu na zaposlene u javnim službama, lokalnoj i područnoj samoupravi i privatnom sektoru, koji mogu raditi do 65 godine bez obzira imaju li uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu po osnovi dugotrajnog mirovinskog staža.

Sindikat smatra da se time diskriminacija ostvaruje na osnovi društvenog položaja, odnosno usmjerena je jedino protiv državnih službenika i namještenika, pa će tražiti očitovanje Pučke pravobraniteljice, najavljeno je u priopćenju. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook