'Sada je važno kakvu će ocjenu iznijeti tužitelj Brammertz sljedeći tjedan u Bruxellesu u razgovoru s veleposlanicima. Nadam se da će ta ocjena biti povoljnija nego se ovaj trenutak u Hrvatskoj očekuje', izjavio je Šimonović. On je u danas razgovarao s članovima Vanjskopolitičkog odbora EP-a, a odvojeno se sastao i s parlamentarnim izvjestiteljem za Hrvatsku Hannesom Swobodom i potpredsjednikom Vanjskopolitičkog odbora Michaelom Gahlerom.
Pročitajte i ovo
Šimonović svoj optimizam objašnjava time što će do 15. veljače biti dovršen zajednički dokument ureda haaškog tužiteljstva i hrvatske vlade u kojoj će se točno razlučiti koji je od traženih dokumenata postojao, a sada nije dostupan i objasniti zašto je nedostupan.
Gdje su dokumenti - čak njih 33?
Haaško tužiteljstvo od početka suđenja Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču traži da Hrvatska dostavi dokumente o uporabi topništva u 'Oluji'.
Dio dokumenta Hrvatska je pronašla i dostavila Haagu, koji tvrdi da to nije sve, a Hrvatska uzvraća da ti dokumenti i ne postoje. Tužiteljstvo drži da bi tzv. topničkim dnevnicima uspjelo dokazati svoju tezu o neselektivnoj uporabi topništva u 'Oluji'.
'Ključno je razlučiti koji od dokumenata jesu, a koji nisu postojali. To znači da će haaško tužiteljstvo i hrvatski stručnjaci identificirati svaki dokument i utvrditi je li bio proizveden i ako je bio proizveden, a danas ga nema, zašto je nedostupan', rekao je Šimonović. Dodao je da je i od Brammertza zatraženo da objasni kako je identificirao 33 dokumenta koje traži, za koje pretpostavlja da postoje, i koji, kako tvrdi, sadrže zanimljive elemente za tužiteljstvo.
'Sada provjeravamo jesu li ta 33 dokumenta postojala. Dakle kategorije dokumenata 'koji su možda mogli postojati' nakon 15. veljače više neće biti', rekao je Šimonović.
Za dokumente za koje se utvrdi da su postojali uspostavit će se lanac odgovornih osoba koje su bile zadužene za njihovo čuvanje i svaka osoba koja ga je kao zadnja u lancu posjedovala morat će ga predati hrvatskoj vladi ili će snositi pravne posljedice, rekao je Šimonović odgovarajući na upit zastupnika o tome što Hrvatska čini glede prigovora haaškog tužiteljstva.
'Nadam se da će to biti dostatno da Brammertz promijeni ocjenu u korist Hrvatske, što bi značilo zeleno svjetlo za nastavak pregovora, bar što se tiče suradnje s ICTY-jem', rekao je Šimonović.
'Hrvatska ne može odustati od svog teritorija'
Na upit o stajalištu hrvatske vlade o otvorenom graničnom sporu sa Slovenijom, zbog kojeg Slovenija blokira 10 poglavlja u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om, Šimonović je odgovorio: 'To je problem koji šteti i Hrvatskoj i Sloveniji i koji se mora riješiti. Jedini problem je to što Slovenija traži izravan dodir svoga teritorijalnog mora s međunarodnim vodama između kojih se nalazi hrvatsko teritorijalno more. Jedini limit za Hrvatsku jest da ne može odustati od svog teritorija'. Dodao je da je Hrvatska spremna pružiti sva moguća jamstva za prolazak ne samo slovenskih nego i drugih brodova kroz svoje teritorijalno more, 'čak i kad bi imali i nosače zrakoplova'.
Podsjetio je i da jedna od najvećih luka u Europi, belgijska luka Antwerpen, nema izravan dodir s otvorenim morem, nego brodovi prolaze kroz nizozemske teritorijalne vode.
On je pozdravio svaku vrstu posredovanja ili pomoći EU-a u rješavanju toga pitanja pod uvjetom da se rješenje temelji na pravnim argumentima, a ne na političkom dogovoru.
Šimonović je izvijestio članove Vanjskopolitičkog odbora EP-a o tome što sve Hrvatska čini u području pravosuđa u sklopu priprema za članstvo u EU-u.
-
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
-
SlobodaDivlji konji kod Livna: Pogledajte prizore koji oduzimaju dah
-
Sporna su dva susretaŠok i nevjerica u Beogradu: Reprezentacija pod istragom zbog namještanja utakmica
