Svojim zaključkom slovenski Državni zbor pokazao je namjeru za prisvajanje područja na lijevoj obali kanala sv. Odorika i na lijevoj obali rijeke Mure kod Hotize, stajat će u deklaraciji Sabora usvoje li svi parlamentarni klubovi prijedlog HDZ-a.
Pročitajte i ovo
>> Pahor i Vinkov se nisu dogovorili: Nastavlja se prikupljanje potpisa za referendum
25. lipnja 1991. Slovenija nije obnašala isključivu jurisdikciju nad Savudrijskom valom - Piranskim zaljevom, niti je tada imala neposredan dodir s otvorenim morem, stav je iz potencijalne hrvatske deklaracije. Sabor smatra da se takvim slovenskim istupom još jednom potvrđuje da je izbor međunarodnog suda za nadležno međunarodno sudsko tijelo najbolji izbor za mirno rješavanje spora.
Zato Sabor, kako bi moglo stajati u dokumentu, odbija takav pokušaj prejudiciranja državne granice. Jučerašnji zaključak slovenskog Državnog zbora naziva se presedanom u povijesti primanja novih članica NATO-a, ali i Europske unije, i može imati neželjene posljedice u budućim postupcima proširenja.
Oporba je, čini se, spremna podržati deklaraciju, ali malo ublaženu. Smatraju kako ton predložene deklaracije treba ublažiti jer ovako kako sada zvuči samo može produbiti sukobe. No, sve su parlamentarne stranke složne da je granica bilateralni problem, da ga treba ga riješiti na sudu i da ne smije biti sredstvo za ucjene na putu u EU i NATO.
'Lijeva obala rijeke Mure neosporno hrvatski državni teritorij'
Reagirajući na sinoćnje usvajanje izjave u parlamentu Republike Slovenije, općina Sveti Martin na Muri, u Međimurskoj županiji, priopćila je danas kako je 'lijeva obala rijeke Mure', koja se spominje u slovenskoj izjavi, 'neosporno hrvatski državni teritorij, te je samim tim i područje Općine Sveti Martin na Muri i kao takvo evidentirano stoljećima u zemljišnim i katastarskim knjigama i prostornim planovima'.
Konstatacija da je Republika Slovenija prije 25. lipnja 1991. godine svojim državnim tijelima upravljala tim teritorijem 'neistinita je, pravno neutemeljena i ne pridonosi suživotu u pograničnom području; štoviše, izuzetno ga opterećuje', ističe Općina Sveti Martin na Muri. Također navodi kako slovenska izjava 'pridonosi lošim odnosima koji prelaze u netrpeljivost, te omogućavaju stvaranje ekscesa na međunacionalnoj razini'.
Republika Hrvatska je i prije 25. lipnja 1991. godine u potpunosti kontrolirala taj prostor u katastarskim i gruntovnim knjigama, izdavanjem građevinskih dozvola za objekte izgrađene u tom prostoru, lovnim i ribolovnim područjem, naplatom poreza i vodne naknade te drugim radnjama koje su u domeni lokalne i državne uprave. Sve javne investicije u tom prostoru bile su u ingerenciji tadašnje Općine Čakovec i Republike Hrvatske, naglašava Općina Sveti Martin na Muri.
Također ta hrvatska općina u priopćenju poziva 'sve sudionike koji simpatiziraju takvu izjavu (slovenskog Parlamenta) da u interesu (hrvatsko-slovenskih) dobrosusjedskih odnosa smire svoje strasti, te ih racionalno usmjere prema konstruktivnom rješavanju nagomilanih međunacionalnih problema, i omoguće normalan život građanima jedne i druge države, posebno onima uz granicu'. 'Općina Sveti Martin na Muri svojim djelovanjem nastoji pridonijeti dobrosusjedskim odnosima, suprotno onome o čemu govori izjava donesena u slovenskom Parlamentu, pa pozivamo da i druga strana na isti način uzvrati svojim djelovanjem', navodi se u priopćenju Poglavarstva Općine Sveti Martin na Muri, kojeg je potpisao načelnik općine Franjo Makovec.
