Sinčićev 'referendumski ustanak': Zakon je prikrivena diktatura!

Aktivisti inicijative Referendumski ustanak, među kojima i čelnik Živog zida Ivan Sinčić, prosvjedovali su u petak pred Hrvatskim saborom protiv donošenja novog zakona o referendumu, tvrdeći da je riječ o "prikrivenoj diktaturi".

Pročitajte i ovo Potvrdio Oglasio se bivši načelnik Murtera: "Dragi Murterani, nakon dugo godina osjećam se..." REFERENDUM NA TESTU Plenković odgovorio na pruženu Grbinovu ruku, pozdravio promjenu stava na Pantovčaku i Bulju objasnio poantu COVID potvrda

"Ovakav zakon uništit će referendume, jer će biti gotovo nemoguće prikupiti potpise", kazao je Sinčić novinarima uoči glasovanja o zakonu o referendumu, o kojem je provedena rasprava u prvom čitanju.

Ustvrdio je da je Vlada "ionako imala animozitet prema referendumima", a da će se novim zakonom, koji predviđa skupljanje potpisa za referendumske inicijative isključivo u uredima državne uprave, "zabiti zadnji čavao u lijes narodnih referenduma".

Aktivisti Referendumskog ustanka zastupnike su pred Saborom dočekali s transparentom kojim se upozorava da se novim zakonom "ukida demokracija i prelazi u sustav predstavničke diktature".

Tvrde da će novi zakon onemogućiti referendume o gotovo svim pitanjima pa i odlučivanje o termoelektranama na ugljen, GMO-u, naftnim platformama u Jadranu i slično.

Sindikati protiv provjere ustavnosti referendumskih pitanja

Većina u Hrvatskom saboru odlučila je u petak od Ustavnog suda zatražiti da ocijeni ustavnost referendumskih pitanja o zabrani koncesioniranja izgrađenih javnih cesta i izdvajanja pratećih djelatnosti iz javnih i državnih službi.

U obrazloženju zahtjeva za ocjenom ustavnosti pitanja o "monetizaciji" stoji da bi predloženo referendumsko pitanje dovelo do apsolutne zabrane koncesioniranja na autocestama, ali i na državnim i županijskim cestama, te da bi se zabranilo koncesioniranje oglašavanja uz javne ceste, uslužnih djelatnosti poput ugostiteljstva, trgovine, benzinskih crpki i sl., kao i usluga poput nepropisno parkiranih vozila s javne ceste.

U odluci se tvrdi da bi predloženi referendum u pitanje doveo obveze koje je Hrvatska preuzela kao članica EU, te da bi rezultat mogla biti uskrata novca iz fondova EU za projekte izgradnje i unaprjeđenja cestovne infrastrukture, poput Pelješkog mosta.

I u zahtjevu za ocjenu ustavnosti referenduma o "outsourcingu" navodi se da predloženo referendumsko pitanje ograničava poduzetničke slobode zajamčene Ustavom, ali i Ugovorom EU. Tumači se kako europsko pravo predviđa socijalno osjetljivo tržišno gospodarstvo, ali i jasno govori članicama EU kada mogu ograničiti tržišno natjecanje, što, ocjenjuje se, u toj referendumskoj inicijativi nije slučaj.

Ustavni sud za ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja ima rok od 30 dana, no prihvati li sugestiju Sabora da prije konačne odluke o "monetizaciji" konzultira Sud EU, ta bi se procedura mogla oduljiti i na više od godinu dana. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook