Zbog BiH uzavrele strasti u Saboru: "Nećemo paziti i nećemo stati dok se ne pokrenete jer je bilo dosta lijepih riječi"

U Saboru je i danas bilo burno. Potpredsjednik Sabora, Mostov Božo Petrov prozvao je vladajuće zbog odnosa prema Hrvatima u BiH. HDZ-ov Davor Šuker zastupnike je pitao što bi bilo da premijer Andrej Plenković nije otišao na sastanak u Mostaru.

Pročitajte i ovo uoči sjednice sabora Kakva fotka: Na njoj su svi (iako ih možda nećete prepoznati), samo njega nema "Netko se uključio" VIDEO Ovo je podiglo atmosferu, smijeh je odzvanjao sabornicom: "Triput je triput!"

Pročitajte i ovo Lavina reakcija Ured predsjednice o optužbama iz BiH: "Nemamo namjeru dublje komentirati zlonamjerne i politikantske konstrukcije"

12:52 - Nakon stanke Božo Petrov prijavio je povredu Poslovnika zbog vrijeđanja i omalovažavanja zastupnika. "Žalosno je da selektivno govorite i promičete pojam istine, pogotovo u ovom primjeru. Vidi se da ostajete na riječima, a to je ono na što ja upozoravam", rekao je Petrov. I Šuker je prijavio povredu Poslovnika.

"Ovo je teška činjenica da bismo mi na ovaj način razgovarali o njoj. Pozivam vas, kolega Petrov, ajmo rame uz rame, i pomoć Hrvatima u BiH. Evo, ja vam nudim sada to rame uz rame! Ajmo zajedno napraviti...", poručio mu je između ostalog Šuker.

12:40 - Ivan Šuker (HDZ) rekao je da se postavlja jedno ključno pitanje, a to je što bi bilo da premijer nije otišao u BiH.

"Kakvo bi onda bilo prozivanje? Ako ode, nije dobro. Što god napravi, nije dobro. Mislim da ova tema i odgovornost Hrvatske prema Hrvatima u BiH ne zaslužuje nikakvo političko prepucavanje. Jer svi mi koji smo i korijenima i rođenjem vezani za taj kraj dobro znamo što je zadnjih 50-ak godina snalazilo Hrvate u BiH. I isto tako ne pada mi na pamet pobrajati što se napravilo, što je na određen način zaustavilo određene procese. Ja osobno mogu reći samo jednu stvar, a to je kampus u Mostaru, da je to nešto najvrjednije što se moglo napraviti za mlade Hrvate u BiH. Druga stvar, to je jedino sveučilište u BiH. Sve ostalo su univerziteti. I nikada za ovom govornicom nisam skupljao političke poene, pa neću ni sada. Smatram da je odlazak gospodina Plenkovića nešto što je morao napraviti i s ljudske i s političke i s državničke strane. Morao je otići porazgovarati s političkim čimbenicima u BiH. Naprosto je morao otići. A točno znamo što su politički čimbenici. S njim su i naši kolege zastupnici iz 11. izborne jedinice. Možemo li mi uopće znati što i u kojem smjeru je išao razgovor i gospodina Čovića i gospodina Plenkovića. Možemo li znati u kojem je smjeru išao razgovor s braniteljima ili bilo s kim. Imamo li uopće pravo u ovom visokom domu licitirati na ovaj način. Mislim da nemamo", rekao je Šuker i nastavio:

"Mislim da je odbor za Hrvate izvan Hrvatske u periodu dok ste vi bili predsjednik Sabora ponudio da uvrstite na dnevni red točku o položaju Hrvata u BiH. Ali nije mi bila namjera da ovo govorim da vas prozivam, ako to tako shvaćate, ja vam se ispričavam. Htio sam to reći u kontekstu nečeg drugoga. Ja nikad neću uzeti za pravo da je briga o Hrvatima izvan Hrvatske meni veća nego vama ili bilo kome drugome. To se ne može mjeriti, to čovjek osjeća, vidi. To što netko kaže da je napravljeno tada ovoliko ili onoliko, pustimo priču. Briga o Hrvatima izvan Hrvatske je između ostalog i Zakon o braniteljima. Tu smo mogli reći je li ono što je uvršteno OK ili ne. Zašto? Jer smo se 1991. rame uz rame borili da obranimo RH", rekao je Šuker.

"Politički zadatak svih nas je da promoviramo samo istinu", poručio je.

"Bitno je da oko temeljnih stvari budemo čvrsti kao jedan, kao stijena", kaže Šuker.

12:25 - Nakon stanke Božo Petrov govorio je o posjetu premijera Plenkovića Mostaru i položaju Hrvata u BiH.

"Možda Andrej Plenković danas u posjetu BiH nešto i nauči. Možda bi bolje bilo reći, možda nešto i osjeti. Možda se dogodi čudo. Možda se netko usudi prići Andreju Plenkoviću pa mu kaže stvarno kako se osjećaju ljudi u BiH. Možda mu zazvoni u ušima patnja koju oni osjećaju, možda osjeti koliko se zapravo osjećaju ostavljeni. Ako nas povijest uči kako ćemo se provesti u budućnosti, onda od ovog PR posjeta neće biti nikakve korsti za hrvatski narod u BiH. Ali zato nećemo stati prozivati dok se ne pokrenete. Je li normalno da hrvatska vlast nema dugoročnu strategiju prema Hrvatima izvan RH? Je li normalno da hrvatski Sabor i bitni politički akteri nemaju konsenzus o stavu prema Hrvatima i njihovu položaju izvan RH, pogotovo prema BiH? Je li normalno da se ondos prema Hrvatima izvar RH mijenja ovisno o tome tko je na vlasti? Je li normalno da zbog svega navedenoga nema jasnoga stava, nego sve završi na ispraznim riječima, floksulama 'Hrvati u BiH, mi stojimo uz vas'? A oni u tom trenutku gledaju kako će se odseliti jer tamo izdaja manje peče. Tamo na nekom drugom mjestu se ona ne osjeti jer ih ništa ne podsjeća na to. Ostavili ste ljude. Stjepan Mesić im je poručio da se okrenu prema Sarajevu, vi ste slali novinske članke, čak je nevjerojatno da će vam Hrvati u BiH reći, ako ne govore u kamere, da je SDP dok je bio na vlasti više napravio za njih nego HDZ. Toliko koliko stojite uz njih. Ali jedno niste zaboravili, niste zaboravili svake 4 godine otići tamo i pokupiti glasove. Jeste li uopće svjesni kako je danas Hrvatima u BiH, jeste li svjesni moguće dalekosežnosti presude koja se dogodila neki dan za Hrvate u BiH? Jeste li svjesni što će se dogoditi Hrvatima u BiH ako se ne izmijeni izborni zakon? Na kraju, jeste li svjesni da ne biste sjedili tu gdje sjedite da se ti ljudi nisu borili za Hrvatsku? Ja sam vas molio nakon posjeta BiH, molio članove kluba i HDZ-a i SDP-a da pripremimo zaključke, da napravimo tematsku sjednicu o položaju Hrvata u BiH, da napravimo konsenzus, dugoročnu politiku prema tim ljudima. Ništa nisam dobio nazad. Bio sam tada predsjednik Sabora. Ako već ja nisam potaknuo, hoće li vas generalova smrt potaknuti, hoćete li tada početi raditi. Hoće li vas možda tjerati inat da ništa ne naapravite zato što vas prozivamo. Pa niste nam ostavili drugu mogućnost. Niste. I zato ću vam ponoviti - Davor Božinović kad su se slali dokumenti u Haag bio je predstojnik Mesićeva ureda. Gordan Jandroković bio je ministar vanjskih poslova, danas je predsjednik Sabora. Generale je predao Sanader, a tražio lociranje, uhićenje, transferiranje Šeks. Je li to način na koji stojite uz Hrvate u BiH? Prijetite s govornice ljudima. U trenutku kada zastupnik Bulj s govornice jasno navede s izvora Wikileaksa, javno dostupnih svima, ovo za gospodina Jandrokovića da je radio protiv interesa Hrvata u BiH dok je bio ministar. On u tom trenutku s govornice govori 'pazi što pričaš'. E, pa, nećemo paziti i nećemo stati dok se ne pokrenete jer je bilo dosta lijepih riječi, ne zaslužujete bolje dok se ne pokrenete. Možete nakon mog govora doći i reći da ćete napraviti tematsku sjednicu o položaju Hrvata u BiH, sve možete, možete reći da je dosta tenzija, ali nećemo prestati s pritiskom dok se ne pokrenete. Dotad niste zaslužili lijepe riječi", poručio je Petrov.

12:16 - Božo Petrov zatražio je stanku zbog aktualne političke situacije u zemlji. Predložio je da može govoriti odmah ako se zastupnici s tim slažu. No i Ivan Šuker (HDZ) zatražio je stanku iz istog razloga. Određena je stanka od 10 minuta.

10:07 - Sabor nastavlja raspravu o Zakonu o reviziji.

10:05 - Ante Babić (HDZ) rekao je da se u Saboru reciklira nešto dobro poznato.

"Jučer se moglo čuti da premijera treba uhititi, da Vlada treba podnijeti ostavku, a ne nudi se ništa novo. Ta bolesna ambicija da bi se došlo na vlast nije dobra"; kaže Babić govoreći o oporbenom čelniku.

Babić je rekao i da Maras zaboravlja da je Cammeo vezan uz SDP.

"Što se tiče događanja vezanih za presudu iz Haaga, Plenković je otišao među Hrvate u BiH da bi rekao stvari koje su bitne kako za nas, tako i za Hrvate u BiH", kaže Babić

Gordan Maras prijavio je povredu poslovnika. "Ja vas molim da se držimo najava. Nemoguće je da Babić zna o čemu ćemo mi sve govoriti, pa da u izlaganju govori o temama o kojima smo mi govorili. On se referira na sve nas koji smo prije govorili, to nije u redu. Svako jutro je HDZ zadnji i referira se na sve o čemu mi govorimo", rekao je Maras.

Predsjednik Sabora rekao je da nije bilo povrede poslovnika.

09:57 - "Danas želim ukazati na jednu vrlo ozbiljnu temu u RH. Radi se o ljudima koji rade za minimalnu plaću i nikakvoj reakciji Vlade na to. Imamo famu da se ne može platiti više. Ja odavde ću dati jednu informaciju i tražim da se provjeri, tražim od inspektorata da se provjeri, pogotovo jer se radi o uslužnim djelatnostima. Po informacijama koje ja imam, na nezakonit način isplaćuju plaću i vežu je uz promet radnika. Radi se primjerice o Taxi tvrtki Cammeo, o 600 vozača koji tamo rade i koji su po informacijama koje ja imam prijavljeni na minimalnu plaću. Po informacijama koje ja imam, ti ljudi rade po 12 sati dnevno. Netko će reći to je uslužna djelatnost, teško je podignuti plaću. Ta tvrtka se pohvalila s dobiti od preko 10 milijuna kuna, to je skoro 15 posto od prihoda. Kada bi se plaća povećala 500, 600 kuna tim ljudima, ta tvrka bi i dalje na razini godine ostvarivala 5, 6 milijuna kuna. I dalje bi imala visoku dobit, a ljudi bi imali veću plaću", rekao je Gordan Maras. Pozvao je inspektorat rada da provjeri njegove navode.

"Vjerojatno tu ima jako puno istine i moramo čuti koja je to istina", rekao je Maras i pozvao vladajuće da konačno podrže podizanje minimalne plaće.

09:53 - Ja mjesecima upozoravam što nam je potrebno da napravimo funkcionalnu državu, rekao je u Saboru Željko Glasnović.

"Govorim o analitici kao temelju svakako plana nacionalne sigurnosti, a što se događa... što se događa da blokiraju Facebook stranice koje spominju generala Praljka", govorio je Glasnović.

"Hrvatska je desetljećima izložena destibilizaciji od strane trojanskih konja, nevladinih udruga. Sad će u Kanadi odlikovanje dobiti jedan časnik koji je tvrdio da je desetak tisuća Srba pobijeno u Oluji", priča Glasnović.

Izraelski parlament nedavno je donio zakon da ste lojalni državi ili nemate državljanstvo. Ja bih sve izdajnike i veleizdajnike prognao iz države, sudio im za veleizdaju i izdaju", rekao je.

09:48 - Nikola Grmoja govorio je u ime Mosta.

"Ja ću ponovno pokušati vratiti u fokus slučaj Agrokor koji je namjerno maknut u u stranu ukidanjem povjerenstva i zataškavanjem koje ne prestaje. Nikad se nije htjelo ništa poduzeti, odmahnulo bi se rukom. Imamo slučaj o kojem je često govorio Panenić, a to je preuzimanje Badela", rekao je Grmoja.

"Kvaka 22 krije se u odgovoru na pitanje zašto su Plenkovićevi ministri dali Badel slabijem ponuđaču. I nepismenima je jasno čija je ponuda bila bolja i za radnike i za vjerovnike, pa i Meteor grupa je dobila vjetar u leđa od Vlade. U rukama HDZ-ovih stranačkih kolega završila je zlatna koka, što Badel i dalje jest", kaže Grmoja.

"Uprava Badela napravila je sve što je mogla kako bi odabrala Meteor grupu. Bez obzira što je drugi ponuđač nudio više, države i banke su prihvatile Meteorov plan", kaže Grmoja.

09:34 - Miro Bulj tražio je stanku zbog trenutne političke situacije, a Željko Glasnović zbog kaznenog zakona. Gordan Maras stanku je tražio zbog lošeg položaja radnika. Klub zastupnika HDZ-a tražio je stanku zbog aktualne političke situacije. Sjednica se nastavlja u 9:45 sati.

Sabor o Zakonu o reviziji i posebnom porezu na vozila

Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se da se posebni porez na stjecanje rabljenih vozila zamijeni upravnom pristojbom koja će se plaćati kod registracije, a koja će od 1. siječnja iduće godine biti 50 posto niža u odnosu na sadašnju trošarinu.

Konačni prijedlozi zakona o reviziji te o izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila teme su kojima će se u utorak baviti Hrvatski sabor koji za desetak dana, točnije 15. prosinca završava redovito jesensko zasjedanje.

Novi zakon o reviziji, koji se donosi u redovitoj proceduri, dakle u dva čitanja, predviđa da će nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postati Ministarstvo financija, Odbor za javni nadzor revizije prestat će s radom, a Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.

Između dvaju saborskih čitanja predloženi je zakon doživio određene promjene, pa je sada propisana obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva za subjekte od javnog interesa koji su, sukladno zakonskim kriterijima, prepoznati kao subjekti od sistemske važnosti. To su dakle subjekti koji zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine i imaju aktivu veću od 5 milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine.

Postroženi su zahtjevi o resursima potrebnim za obavljanje revizije, propisano je da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom, do sada su revizori uz dopuštenje poslodavca mogli raditi na više mjesta.

Revizorska društva koja obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa moraju imati najmanje tri zaposlena ovlaštena revizora u punom radnom vremenu, umjesto dosadašnja dva, bez specificiranja punog radnog vremena.

Izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, za koje Vlada od Sabora traži hitnu proceduru, od iduće bi godine trebale pojeftiniti rabljena vozila. Naime, tim se izmjenama predlaže posebni porez (trošarinu) na stjecanje rabljenih vozila, zamijeniti upravnom pristojbom koja će se plaćati kod registracije, a koja će od 1. siječnja 2018. biti 50 posto niža u odnosu na sadašnju trošarinu.

Upravna će se pristojba plaćati u tijelu nadležnom za registraciju vozila (stanica za tehnički pregled), obračunavat će se temeljem starosti vozila, odnosno godine proizvodnje i snage motora, a visina će joj se odrediti posebnom uredbom, koja se tek treba donijeti. (Hina)