17:18 "Da ne bi došlo do brzopletih ideja bitan je podatak koliko je novozaposlenih registrirano, a to je dva puta više", kazao je Plenković.
17:15 Pernar je pitao premijera Plenkovića smatra li da je pad nezaposlenih "posljedica iseljavanja ili nekog gospodarskog čuda"
16:56 Određena je stanka od 10 minuta na zahtjev Ivana Pernara koji je govorio o sve učestalijim uhićenjima zbog prijetnji na društvenim mrežama
16:56 SDP-ova Sabina Glasovac kazala je kako je Jandroković uvrijedio saborskog zastupnika te bi trebao sam sebi izreći opomenu.
16:52 "Vi ste svoj primitivizam pokazali već puno puta, a nastavljete i dalje", kazao je Jandroković Bulju koji je predsjedniku Sabora upadao u riječ. Zastupnici Mosta napustili su sabornicu.
16:51 Miro Bulj (Most) je kazao kako premijer nije govorio o zaključcima Europskog vijeća, već je vrijeđao Most. Zatražio je povredu poslovnika tvrdeći kako premijer nije govorio o temi na dnevnom redu što je Gordan Jandroković odbio.
16:45 Nakon izlaganja premijera Plenkovića, za riječ su se javili Mostovci Nikola Grmoja i Miro Bulj nezadovoljni načinom na koji je premijer Plenković komentirao Mostovu politiku.
Miro Bulj i Nikola Grmoja pitali su Plenkovića za proglašenje teritorijalnog pojasa što je bilo i jedno od pitanja tijekom pregovora Mosta iHDZ-a o sastavljanju Vlade, a pitali su ga i za optičku mrežu.
Što se tiče pregovora HDZ-a i Mosta, ja sam rekao da ste imali sedam jamstava i jedan od njih ste garnirali da kažete da se razumijete u vanjsku politiku, ali ja dobro pamtim i pamtim sve teške situacije koje smo imali, kazao je Plenković te zapitao Grmoju: "Sjećate li se možda tko je 16. siječnja 1992. posjetio Hrvatsku?"
16:13 Podsjetio je i kako je Europsko vijeće potvrdilo izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita
16:00 Premijer Andrej Plenković u Saboru predstavlja zaključke s Europskog vijeća.
"Zaključili smo da je bolja kontrola vanjskih granica jedna od najvažnijih zadaća institucija EU", kazao je Plenković.
15:18 - Korupciji, kao jednoj od najvećih ugroza nacionalne sigurnosti, posvećen je samo samo mali odlomak, primjećuje Mostova Ines Linić Strenja, koja se ne slaže da su najčešći oblici korupcije vezani uz postupke javne nabave, izdavanje raznih dozvola i suglasnost.
Najčešći oblici korupcije su zapošljavanje preko veze i političko kadroviranje, kaže Mostova zastupnica i poručuje da trgovanje političkom moći spada u jedan od najopasnijih oblika korupcije u Hrvatskoj te "prerasta u standardan obrazac ponašanja, koji i najviši dužnosnici pravdaju kao posve običan i moralan".
SDP u načelu podržava predloženi tekst strategije, ali ima dva amandmana o čijem će prihvaćanju ovisiti i konačna potpora SDP-a, kaže Joško Klisović koji predlaže da se uz tekovine Domovinskog rata spomenu i tekovine antifašizma i hrvatskih partizana, te ugradi obveza suprostavljanja povijesnom revizionizmu i negiranju antifašizma.
U Domovinskom su ratu prevladane podjele koje su opterećivale hrvatski narod, a vuku korijen iz Drugog svjetskog rata, i upravo su te podjele najveća ugroza našoj nacionalnoj sigurnosti, ocijenio je SDP-ov zastupnik.
Nema potrebe u strategiji navoditi antifašizam
Klisovićevi prijedlozi nisu bili dobro prihvaćeni ni kod zastupnika HDZ-a niti kod potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića.
Proces izrade strategije bio je krajnje otvoren, u njemu ste i vi sudjelovali, no o ovim stvarima niste ništa govorili, a danas uvjetujete podršku, ja to ne razumijem, rekao je Krstičević napominjući da je antifašizam prepoznat u Ustavu i nema potrebe navoditi ga u strategiji.
Domovinski rat je temelj moderne hrvatske države, ni jedna strategija u Europi nema to što tražite, ne vidim razloga da ima i naša, rekao je Klisoviću i pozvao njega i SDP da preispitaju prijedlog i fokusiraju se na bitno - strategiju.
Stalno nas vraćate u prošlost, na partizane i ustaše, spočitava Klisoviću HDZ-ov Tomislav Klarić, dok ga Hrvoje Zekanović (Hrast) pita zašto nije izdvojio nešto drugo, s obzirom da o antifašizmu postoji konsenzus, ali ne i o osudi totalitarnih režima, konkretno komunizma.
Ističući da svaki pokret, pa tako i antifašistički, ima simbole i vođe, a jedan je Josip Broz Tito, Marko Vešligaj (SDP) kolegama iz HDZ-a spočitao je preimenovanje Titova trga u Zagrebu.
Mislim da svi dijelimo vrijednosti antifašizma, no ono gdje trebamo raditi distinkciju je antifašizam za vrijeme 2. rata i nedemokratski režim nakon 1945. godine, to je ključ, to je ta fina sofisticirana distinkcija, odgovorio je premijer Andrej Plenković.
Srbija ne smije suditi hrvatskim braniteljima
Miro Bulj (Most) za hrvatske branitelje kaže da su "resurs" koji iskustvom može pridonijeti razvoju strategije, pa poziva da se prekine nakana Srbije da ih procesuira i sudi. Hrvatski branitelji nisu bili agresori, branili su domovinu i ne zaslužuje da Srbija ima toliki utjecaj, poručio je Bulj.
Premijer je suglasan kako nije normalno da institucije Srbije imaju hibridnu, proširenu jurisdikciju. U procesu pregovora o pristupanju Srbije EU-u ta je tema dignuta nekoliko puta, a bit će i dalje na dnevnom redu, naša je intencija da se to pitanje riješi i da ne dođe do ugroze naših državljana na bilo koji način, poručio je premijer.
10:28 - ''Svaka odgovorna država mora svoj sustav sigurnosti prilagođavati, planirati, stvoriti sustav koji će biti proaktivan, učinkovit, brži, bolji i jači'', rekao je ministar.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević naglašava da je odgovornost za sigurnost ogromna, da ugroze često doživljavamo kao nešto što se događa drugom, sve dok se ne dogodi nesreća. Hrvatska mora svoj sustav sigurnosti prilagođavati, planirati i stvoriti sustav koji će biti proaktivan, učinkovit, brži, bolji, jači.
Zastupnike je pozvao da podrže predloženi dokument Strategije nacionalne sigurnosti, poručivši da nacionalna sigurnost mora biti iznadstranačko pitanje koje uvijek traži konsenzus, usuglašavanje stavova pozicije i opozicije u kontinuitetu.
Ministar ističe da je u sustavu domovinske sigurnosti ključno da ima sposobnost predviđanja, prepoznavanja ugroza i rizika. Ključna stvar je prevencija, odvraćanje u što ranijoj fazi, a podjednako važna je i sposobnost pravodobnog primjerenog odgovora, koju Hrvatska ima, navodi Krističević.
Ministar je zahvalio svim subjektima uključenim u proces izrade strategije. Proces je bio otvoren, inkluzivan, koristili smo metodologiju koju koriste sve razvijene zemlje na zapadu, rekao je Krstičević i naglasio kako će Vlada imati obvezu jednom godišnje izvijestiti Sabor o provođenju strategije.
Krstičević naglašava da Hrvatska treba partnerstvo za sigurnost, te da iz tog partnerstva proizađe sustav domovinske sigurnosti kojeg smo imali u Domovinskom ratu. To je ta sinergija, zajedništvo i obrane vojske, policije, vatrogastva, akademske zajednice, građana... da bi se obranili i kasnije oslobodili, mislim da nam je to zajedništvo i danas potrebno u sustavu domovinske sigurnosti, ističe ministar.
"Želimo da naš sustav domovinske sigurnosti bude moderan, ali s druge strane da bude racionalan, učinkovit i da on odgovara i našoj tradiciji i da on odgovara našim potrebama", naglasio je Krstičević.
U prijedlogu se određuje vizija nacionalne sigurnosti i sigurnosni koncept Republike Hrvatske, utvrđuju nacionalni interesi, opisuje sigurnosno okružje te se konkretiziraju politike nacionalne sigurnosti u području svakog nacionalnog interesa kroz strateške ciljeve, instrumente i mehanizme njihova ostvarivanja.Strategijom se utvrđuje da je razvoj strategije trajan proces u kojem Vlada RH, u suradnji s predsjednikom Republike Hrvatske na početku svoga mandata ažurira postojeću ili izrađuje novu Strategiju nacionalne sigurnosti RH te jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o njezinoj provedbi.Strategija nacionalne sigurnosti razvija sveobuhvatni nacionalni koncept sigurnosti koji osigurava bolju koordinaciju, strateško planiranje, udruživanje resursa te ujednačeni razvoj sposobnosti s ciljem razvoja sigurnosnih politika koje će na nacionalnoj razini jamčiti građanima visoku razinu sigurnosti, u suradnji sa saveznicima i partnerima. Za provedbu Strategije zahtijevat će se postupno povećanje financijskih sredstava za obranu u državnom proračunu RH prema ciljanih 2 posto BDP-a, uvažavajući fiskalne i ekonomske mogućnosti Republike Hrvatske.
10:18 - Dokument Strategije brani i ministar Damir Krstičević.
10:17 - "Strategija je ishodišni dokument kojim se određuju strateški nacionalni interesi i politike i instrumenti za njihovu realizaciju. U proteklih 27 godina prošli smo zahtjevan put od stjecanja neovisnosti, obrane suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, zahvaljujući hrvatskim braniteljima, žrtvi cijelog naroda i zahvaljujući državničkoj mudrosti prvog hrvatskog predsjednika", rekao je Plenković predstavljajući u Saboru Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti.
Plenković je naglasio da je ozračje u europskom susjedstvu promijenjeno, koliko su prijetnje terorizma promijenile kartu pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti koje su sada neraskidivo povezane. ''To je poruka koju nosi i ovaj dokument'', rekao je. Hrvatska je danas, naglasio je premijer, ostvarila sve ključne strateške ciljeve – imamo zaokružen teritorij, uređenu zemlju, pravni poredak, zaokružili smo procese koji su bili utkani u prva dva i pol desetljeća naših aktivnosti.
"Naša je zadaća da sa temeljnim okvirnim dokumentima postavimo one okvire koji nam omogućuju prepoznati opasnost i kako da na to reagiramo u skladu s visokim svjetskim i europskim standardima", rekao je.
Plenković: Prijetnje terorizmom promijenile pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti
Prijetnje terorizmom promijenile su, istaknuo je, kartu pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti, a pravodobno djelovanje daleko van granica i Hrvatske i EU može spriječiti sigurnosne ugroze na našem teritoriju i to je poruka koju nosi ovaj dokument.
"Njime se zatvaraju praznine koje su bile uočene u pogledu koordinacije, pravovremene reakcije na rizike i krize gdje se uočilo da taj sustav mora biti u stanju brže odgovoriti na te krize. Zato mislim da će ova dva dokumenta dati dodatnu snagu svim nadležnim državnim institucijama koje su uključene svojim dokumentima u pitanja nacionalne sigurnosti te da će povezivanje kroz sustav koordinacije koje će voditi potpredsjednik Vlade biti učinkovitiji i da ćemo na taj način moći prepoznavati prijetnje, znat ćemo štititi našu kritičnu nacionalnu infrastrukturu jer je to prvorazredno strateško pitanja nacionalne sigurnosti", rekao je Plenković.
Autori tog dokumenta, kazao je, u njegu su ugradili osigurač pa će buduće vlade i sazivi Sabora moći na vrijeme raditi nadogradnju tog dokumenta. "Takva poruka o živućem dokumentu daje mu snagu i duboko sam uvjeren da smo izgradili dokument koji će biti podloga aktivnosti na području zaštite nacionalne sigurnosti i sustav domovinske sigurnosti", poručio je Plenković.
Posebno mu je drago, kazao je, što je Strategija napravljena u kratkom roku od svega osam mjeseci. U tom je smislu pohvalio entuzijazam i energiju svih koji su u njoj sudjelovali, posebice potpredsjednika vlade i ministra obrane Damir Krstičević, kao i doprinos predsjednice Republike i njezinih suradnika.
10:02 - Premijer Andrej Plenković osobno predstavlja prijedlog Strategije nacionalne sigurnosti RH.
10:00 - Činjenica da je Sabor čekao premijerov dolazak i da je zbog toga bila određena 10-minutna stanka, naljutila je SDP-ova zastupnika Nenada Stazića pa je od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zatražio novu stanku kako bi "premijer čekao zastupnike". Jandroković nije udovoljio njegovu zahtjevu, poručivši mu da to nije razlog za stanku.
'Loptu je smirio' sam premijer objasnivši da kašnjenjem nije želio uvrijediti Sabor.
"Imao sam obveze, a računao sam na uobičajenu stanku koju zastupnici traže svaki dan, no nje danas nije bilo", rekao je Plenković.
9:41 - Određena je stanka od deset minuta. Očekuje se da će u Sabor doći premijer Andrej Plenković.
9:41 - Izglasano je izvješće mandatno-imunitetnog povjerenstva te u skladu s tim donedavni HDZ-ov potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier od sutra sjeda u saborske klupe.
Podsjetimo, Stier je podnio ostavku na ministarsku dužnost, želeći da Ministarstvo vanjskih poslova u "novoj fazi" i "novoj političkoj konstelaciji", vodi nova osoba. Istaknuo je kako ostaje u HDZ-u te da će se posvetiti stranci i jačanju demokršćanske opcije u kontaktu s građanima.
Sabor je u srijedu ujutro svoj, ionako opširan, dnevni red proširio sa 16 novih točaka, među kojima je i izvješće o nedavnom sastanku Europskog vijeća o čemu će zastupnicima poslijepodne govoriti premijer Andrej Plenković. (I.D. / Hina)
