U Saboru kašnjenje, optužbe i isprike

Hrvatski je sabor danas zasjedanje nastavio raspravom o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku (ZKP) u drugom čitanju. Riječ je o prijedlogu koji se mijenja zbog potrebe usklađenja s novim Kaznenim zakonom, koji na snagu stupa 1. siječnja sljedeće godine te zbog odluke Ustavnog suda u srpnju kojom su razne odredbe u 43 članka proglašene neustavnima.

Pročitajte i ovo Vatikan donio odluku Saborski zastupnici o vijesti o Međugorju: "Vjerujem da će biti puno kandidata na desnici koji će na ovome skupljati poene" AFERA HEP Oporba želi izvanredno zasjedanje Sabora, Jandroković ih odbio

Ovim se prijedlogom s Ustavom ne usklađuju sve sporne odredbe, tj. ostaju još u 26 članaka. Rok da se to riješi je prosinac sljedeće godine.

>> HDZ napustio glasovanje o proračunu: 'Vlada krši proceduru!'

Predstavnica predlagatelja, zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt, zakasnila je nekoliko minuta pa nije uspjela iznijeti uvodnu riječ.

Govoreći u ime Kluba zastupnika SDP-a, Peđa Grbin je rekao da važeći zakon nije u potpunosti udovoljavao zaštiti položaja okrivljenika u postupku te je proteklu vlast optužio za nebrigu o njegovoj ustavnosti. 'Odluka Ustavnog suda predlagatelja i Hrvatski sabor dovela je u neugodan položaj', rekao je Grbin aludirajući na brzinu kojom se izmjene moraju donositi.

'Iz odluke Ustavnog suda jasno je da smo ulazili u reformu kaznenog zakonodavstva i da nismo pazili da reforme budu ustavne', rekao je još Grbin pozivajući Vladu da hitno predloži i nove izmjene, kojima bi se otklonile preostale neusklađenosti s Ustavom.

Lovrin zasmetao izostanak uvodnog izlaganja

Zastupnica i nekadašnja ministrica pravosuđa Ana Lovrin u ime Kluba HDZ-a najavila je prihvaćanje zakonskih izmjena, ali je na početku izlaganja prigovorila što predstavnik Vlade nije dao uvodnu riječ. 'Ne sjećam se da se događalo, poglavito s ovako važnim zakonima, da smo počinjali raspravu bez uvodnog izlaganja. To govori o poštivanju ovog visokog doma', rekla je.

U osvrtu na sam prijedlog, Lovrin je pohvalila uspostavljanje ravnoteže u kaznenom postupku između tužitelja i okrivljenika te novo pravilo prema kojem se oduzimanje imovine više neće provoditi na temelju prijedloga tužitelja, već na sudu. Vladu je pozvala da u nekim budućim izmjenama uredi i područje neimovinske koristi od kaznenih djela, a upozorila je i na nesrazmjerno velik broj pravomoćnih osuda u odnosu na broj odluka o oduzimanju imovine.

Pokušala je ublažiti značaj odluke Ustavnog suda, napominjući kako ZKP ima 574 članka, a da su neustavne odredbe pronađene u tek 43 članka te da one nisu takve da bi ugrozile postupke u tijeku.

Podsjetila je i da je ZKP u Sabor stigao uz protivljenje ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, koji je prigovorio da za provedbu nekih odredbi u njegovom resoru nema osiguranog novca. Izrazila je nadu da će se financijska sredsva ipak osigurati.

Za raspravu su se još javili i predstavnici klubova Hrvatskih laburista i HDSSB-a, koji su također najavili glasovanje za izmjene ZKP-a. Svi su pohvalili uređivanje odredbi o kućnom pritvoru, prema kojima će se on u pravilu određivati za trudnice, starije od 70 godina i teško oboljele osobe koje imaju teškoća s kretanjem.

Na kraju je zamjenica ministra Artuković Kunšt iznijela završnu riječ u kojoj se ispričala zbog kašnjenja, a zastupnici su zatim prešli na raspravu o izmjenama Zakona o probaciji.

Svi za Zakon o probaciji, u oporbi skeptični u pogledu njegove primjene

I ovaj je zakonski prijedlog naišao na podršku zastupničkih klubova, s tim da se iz oporbenih redova čulo i nešto kritika i skepse u pogledu praktične primjene.

Tako je predstavnik Hrvatskih laburista Branko Vukšić izrazio bojazan da će i ovaj zakon u svom izmijenjenom obliku biti mrtvo slovo na papiru. Ukazao je na nedostatak novca za provedbu iznoseći detalje vlastitih razgovora s probacijskim službenicima. Oni su mu, kaže Vukšić, rekli da im je osuđenicima na uvjetne kazne zabranjeno čitati odredbe novog zakona prema kojemu, npr. imaju pravo na podmirenje putnih troškova, u slučaju kada su osuđeni na općekoristan rad.

Posebno je ukazao na sigurnost probacijskih službenika koji imaju zadatak posjećivati uvjetno osuđene osobe u njihovim domovima. Smatra da među njima ima i nasilnika pa da bi službenike trebali pratiti pravosudni policajci. Ukazao je i na preveliku birokratiziranost sustava.

HDZ-ovka Ana Lovrin zadovoljna je što je najveći dio primjedbi njezine stranke u prvom čitanju uvršten u konačni prijedlog. Ipak, ukazala je da je za sljedeću godinu u proračunu predviđeno tek 730.000 kuna za provedbu, što smatra nedovoljnim.

Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt na ovo je odgovorila tvrdnjom da je za probacijski sustav osigurano dva milijuna eura iz EU fondova.

U ime Kluba SDSS-a Mile Horvat  rekao je da mu je žao što se zakon donosi u vrijeme ekonomske krize jer bi se u nekim boljim vremenima pri Ministarstvu pravosuđa mogla formirati Uprava za probaciju koja bi autonomno provodila čitav zakon. Predložio je i da se, uz probacijske službenike, u provedbu programa resocijalizacije uvjetnih osuđenika uključe i vanjski suradnici.

Mijenja se i Zakon o upravnim sporovima

Sljedeća točka na dnevnom redu je konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o upravnim sporovima, čije je temeljno obilježje prepuštanje prvostupanjskih postupaka sucu pojedincu, umjesto tročlanim sudačkim vijećima koja sada donose odluke.

Zastupnički klubovi suglasili su se kako bi se izmjenama trebala povećati učinkovitost upravnih sudova prvog stupnja, no upozorili su i da se bez povećanja broja sudaca neće smanjiti broj nagomilanih predmeta.

U kaznenom postupku za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do osam godina sudi sudac općinskog suda kao sudac pojedinac, podsjetila je zamjenica Artuković Kunšt, dodavši kako je stoga neutemeljena odredba o tročlanom vijeću kada su u pitanju upravni sporovi.

I laburist Nikola Vuljanić složio se da je nelogičan raskorak između kaznenog postupka u kojem sudi pojedinac i upravnog postupka u kojem sudi tročlano vijeće. Replicirala mu je zastupnica HDZ-a Ana Lovrin rekavši kako nije dobro stvari simplificirati. 'U upravnom sporu pred suca dolazi pravni problem koji je već dva puta rješavan', rekla je Lovrin.

'Onemogućuje se pristup sudu'

Vuljanić se također osvrnuo i na zakonsku izmjenu kojom je revidirana odluka o troškovima u upravnim sporovima i to tako da svaka stranka snosi svoj trošak te procjenjuje kako će se građani teško upuštati u postupke u kojima će sami snositi troškove. 'Mislim da se na ovaj način zapravo onemogućuje pristup sudu i da zapravo izigravamo ono načelo zbog kojeg smo uopće mijenjali ovaj Zakon, a to je osiguranje ljudskih poštivanja ljudskih prava prema Europskoj konvenciji', složila se Lovrin.

SDP-ova zastupnica Vesna Fabijančić Križanić upozorila je da su zaostaci u predmetima upravnih sporova narasli, te je izrazila uvjerenje kako će se rješavanje predmeta po sucima pojedincima ubrzati vrijeme rješavanja sporova.

Nakon stanke, u popodnevnom dijelu zasjedanja zastupnici nastavljaju raspravu o prijedlogu zakona o dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je nužan kako bi se stvorili uvjeti za povezivanje knjige položenih ugovora i zemljišne knjige i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine što bi u konačnici trebalo rezultirati sređivanjem zemljišno-knjižnog stanja u Hrvatskoj. (D.M./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook