Rohatinski: Ulazak u EU ne može preko prevarenih štediša

'Ne može hrvatski ulazak u EU ići na račun štediša koji su jednostavno prevareni. Već sam rekao da je HNB spreman dati dozvolu za rad Ljubljanskoj banci u Hrvatskoj kad se riješi pitanje štednje, ne prejudicirajući pri tome kakvo će to rješenje biti. Smatra li hrvatska Vlada da je ulazak u EU toliko značajan da sama, iz proračuna, vrati dug štedišama, HNB se neće protiviti', jasno je Rohatinski za Jutarnji list odgovorio na to pitanje i poručio Vladi i premijerki Jadranki Kosor što misli.

Pročitajte i ovo stanje neizvjesnosti Vlada i sindikati sjedaju za pregovarački stol: "Štrajk je izgledna opcija" Kriza u zemlji Francuska ima novog premijera: Ovo je čovjek kojeg Macron postavlja na čelo Vlade

>> Slovenija Ljubljanskom bankom opet uvjetuje nastavak pregovora

Tvrdi kako su hrvatski građani u Ljubljanskoj banci imali 420 milijuna eura ukupne štednje. 'Od toga je Hrvatska u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura, ali to ne znači da to više nije potraživanje prema Ljubljanskoj banci. Samo se promijenio subjekt potraživanja - sada je to država, a ne štediše. Ostatak od oko 160 milijuna eura štediše su zadržali', dodao je Rohatinski. S druge strane, Ljubljanska banka ima potraživanja prema hrvatskim poduzećima od oko 157 milijuna eura, kaže Rohatinski, ali isto tako navodi kako je ta cifra u međuvremenu narasla na 400 milijuna eura, jer su Slovenci uračunali i kamate. Hrvatskim štedišama, zanimljivo, kamate nisu zaračunali. 'Dakle, kad govore o potraživanjima štediša, govore samo o glavnici koja iznosi 260 milijuna eura prenesene i 160 milijuna eura neprenesene štednje. Uz to, potraživanja Nove ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj su prošlost, jer velikog dijela tih poduzeća više nema', rekao je Rohatinski.

ISto tako ističe kako već neko vrijeme ima saznanja o tome da Slovenija pokušava uvjetovati zatvaranje poglavlja 4 - sloboda kretanja kapitala, pristankom na pregovore o sukcesiji bivše SFRJ. Ti pregovori vodili su se krajem 2001. i početkom 2002. godine, pod pokroviteljstvo Banke za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS). Nisu uspjeli tada, smatra Rohatinski, jer su obje strane u pregovorima imale značajno različite početne pozicije, a smatra kako bi ti isti pregovori i danas teško uspjeli. Stav Slovenije, s druge strane, Rohatinski smatra krajnje nekorektnim i potpunim 'vezivanjem ruku', ukoliko bi Hrvatska prihvatila njihove uvjete, koji prema izjavama slovenskog ministra vanjskih poslova, stoje bez obzira na spomenute pregovore.