Rezultati PISA-e: Čitalačka pismenost hrvatskih učenika ispod prosjeka

Nakon toga je održana rasprava znanstvenika koji se bave obrazovanjem, ravnatelja škola te nastavnika koji u svakodnevnoj praksi primjenjuju PISA konceptualni pristup. Raspravu je otvorila pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ankica Nježić izrazivši nadu da će prezentacija rezultata biti dobra podloga za izradu Strategije odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te poboljšati načine učenja i poučavanja te odrediti ishode učenja.

Nacionalna projektna menadžerica projekta PISA za Hrvatsku Michelle Braš Roth u prezentaciji pod naslovom "Što su druge zemlje napravile temeljem rezultata PISA-e, a mi nismo" istaknula je da su hrvatski učenici na OECD-ovu testiranju jezičnih, prirodoslovnih i matematičkih kompetencija do sada postizali ispodprosječne rezultate, no o uzrocima se nikada nije otvoreno raspravljalo u javnosti.

>> Josipović: Obrazovanje i odgoj iznimno važni za uspješnost Hrvatske

Podsjetila je da je PISA istraživanje dosad najobuhvatnija međunarodna procjena znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama, a zajednički su ga osmislile zemlje članice OECD-a, a provodi ga međunarodni Konzorcij institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (ACER).

Kao osnovne ciljeve PISA istraživanja istaknula je usmjerenost na politiku obrazovanja, inovativni koncept "pismenosti", važnost cjeloživotnog učenja, redovito praćenje kroz trogodišnje vremenske cikluse, što zemljama omogućava praćenje napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva te velika geografska pokrivenost (30 zemalja članica OECD-a i 27 zemalja partnerica koje su do sada sudjelovale u PISA istraživanjima čine gotovo 90 posto svjetskog gospodarstva).

"PISA svojim članicama pruža podršku u pripremi učenika za suočavanje sa sve bržim društvenim promjenama te osigurava osnovu za politički dijalog i globalnu suradnju", rekla je napomenuvši da je u zadnjem ciklusu istraživanja u njemu sudjelovalo više od pola milijuna učenika iz 74 zemlje svijeta.

Iznoseći rezultate istraživanja, Braš Roth je istaknula da je čitalačka pismenost hrvatskih učenika ispod prosjeka, odnosno da više od 22 posto njih u tome ne dostiže razinu 2 (osnovno savladavanje teksta i utvrđivanje osnovnih detalja pročitanog književnog djela). Hrvatske rezulate usporedila je s rezulatima kineskih učenika utvrdivši da hrvatski učenici iz strukovnih programa zaostaju za njima za više od dvije godine školovanja te ujedno odstupaju od vodećih rezultata PISA zemalja.

Napomenula je da strategije učenja utječu na postignuća u čitalačkoj pismenosti te da bolje rezultate imaju oni učenici koji imaju bolje pristupe učenju. Govoreći o matematičkim kompetencijama hrvatskih učenika, istaknula je da 33 posto naših učenika ne zadovoljava polaznu razinu matematičke pismenosti pri čemu za prosječnim kineskim učenikom zaostaje za četiri godine školovanja.

Kao preporuke poboljšanju rezultata predložila je produženje trajanja male škole, javno objavljivanje rezultata istraživanja sličnih ovome, davanje prednosti kvalitete učenja, plaćanje učitelja prema dostignućima, jasnije političke ciljeve te višu autonomiju škola. Pozitivnim primjerima kvalitetnih obrazovnih sustava istaknula je Koreju, Japan i Norvešku te Poljsku, koja je uvela višu autonomiju, veće plaće učiteljima, osnovala Nacionalni centar za stručno usavršavanje učitelja te obvezni predškolski odgoj za sve petogodišnjake.

Ravnatelj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić smatra da postoji greška u strategijama koje su nerealno postavljene i koje se ne mogu provesti u praksi dodavši da je nužno poboljšati položaj nastavnika te razinu društvene organizacije. Dekan Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin istaknuo je problem prevelikog opsega programa u domaćem obrazovnom sustavu te apsorpciju velikih količina gradiva umjesto razvoja kompetencija kod učenika.

"Suština je u obrazovanju nastavnika na sveučilištima", rekao je Lučin pohvalivši izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. (Hina)

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.