Iz godine u godinu raste potrošnje antibiotika. Hrvatska je u odnosu na druge europske zemlje u sredini, no stručnjaci upozoravaju da se stanje mora popraviti.


Velik broj ljudi antibiotike koristi bez preporuke liječnika i na svoju ruku. Posebice u sezoni prehlada i gripa, kada ih mnogi piju bez ikakvih medicinskih razloga. A to može dovesti do ozbiljnih posljedica.

Hrvati koriste antibiotike i onda kada ne trebaju. To pokazuju i posljednja istraživanja. "Blizu 50 posto ljudi odgovara da je u proteklih godinu dana konzumiralo antibiotik", kaže Arjana Tambić Andrašević iz Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike. 

Preveliko korištenje antibiotika može dovesti do velikih posljedica. "Studije kažu da se pogrešan izbor antibiotika i trajanje liječenja javlja u čak 30 do 50 posto, što je jako puno", kaže mikrobiologinja Ivana Mareković.

Problem su uočili i u Povjerenstvu za lijekove KBC-a Zagreb. "Primjećujemo sve veći broj infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama, što znači da na njih djeluje samo mali broj antibiotika", kaže Iveta Šimić iz Povjerenstva. 

A neke su bakterije već otporne na antibiotike, što je vrlo zabrinjavajuće. "Mi danas imamo situaciju da pojedinačni slučajevi bakterija mikroorganizama više ne reagiraju na niti jedan antibiotik. Sad su pojedinačni, ali za pet ili deset godina, tko zna", kaže Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC Zagreb.

Iako potrošnja antibiotika raste, u padu je potrošnja novca za njih. Pero Draganić, glavni savjetnik za promet lijekovima, kaže da u zadnjih pet godina prosječno trošimo oko 280 milijuna kuna na antibiotike, dok se u 2015. potrošilo oko 240 milijuna kuna. Najveći razlog za to smanjenje je sve veći broj generičkih lijekova na tržištu.