Stopa bolovanja u Hrvatskoj veća je od prosjeka Europske unije

Bilo bi lijepo kada bi podaci o velikom broju bolovanja u Hrvata pripadali nekom prošlom vremenu. Međutim oni su hrvatska stvarnost što pokazuje broj bolovanja koji iz godine u godinu raste.

Pročitajte i ovo Važna poruka DIP poručio poslodavcima: "Omogućite radnicima da glasuju 17. travnja" Razmišljanje izvan okvira Potraga za najboljim mladim inovatorima: "Ovo je najbolji način učenja"

U ovoj je godini svakoga dana zbog bolesti s posla izostajalo gotovo 47.000 ljudi što je za gotovo 7000 više nego 2014. godine.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najavljuju inspekcije i analizu, dok s druge strane obiteljski liječnici upozoravaju - preduga bolovanja posljedica su predugih lista čekanja.

Stopa bolovanja u Hrvatskoj veća je od prosjeka Europske unije.

'To naravno dovodi do financijskog opterećenja sustava za otprilike 100 do 200 milijuna kuna na godišnjoj razini', kaže Fedor Dorčić, ravnatelj HZZO-a.  Zato će se pojačati inspekcije.

'Često puta imate tih korištenja bolovanja koja ne mogu reći da su neopravdana, nego često puta su duža nego što bi trebala biti', kaže Dario Nakić.

Liječnici tvrde kako je za povećanje broja bolovanja kriv sustav te da kontrole to neće moći spriječiti.

'Pacijenti koji su na bolovanju trebaju što prije obaviti svoje dijagnostičke pretrage, rehabilitaciju i boničko liječenje', kaže Ines Balint iz KoHOM-a. No, zbog dugih lista čekanja tome nije tako.

'Na primjer moj pacijent se naručio na operaciju. U točno određeno vrijeme je došao, planirali smo bolovanje, dogovorili s poslodavcem zamjenu. Pacijent na žalost nije isti dan bio primljen jer je navodno bila gužva u bolnici i čekao je na prijem i na operaciju kralježnice 42 dana', priča Balint.

I rješenja invalidsko-mirovinskih komisija čekaju se, kaže, mnogo dulje od propisanih 60 dana. A za to vrijeme, trpe i poslodavci. Prva 42 dana plaćaju oni pa im bolovanja radnika stvaraju i financijski, ali prije svega organizacijski problem.

'Morate platiti čovjeka koji ne radi, a drugi problem je u poslovanju za male tvrtke koje nemaju puno zaposlenih - kako nadomjestiti tog čovjeka u kratkom roku. Jer neki poslovi, neka zanimanja ne podnose da nema čovjeka taj dan', poručuje Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Zbog toga poslodavci žele transformirati tržište rada ne bi li mogli zaposliti radnike u kratkome roku i na kratki rok.

'Ne dođe vam čistačica na posao ili kuharica, a vi imate školu ili... vi doznate to jutro da vam te osobe nema i kako sad nadomjestiti tu osobu, a da to bude po zakonu. Znači morate je prijaviti, morate napraviti određenu proceduru, a vi morate čistiti ili morate kuhati nešto u roku od sat, dva', kaže Majetić.

Pronađe li inspekcija nepravilnosti, za sada će jedina kazna biti vraćanje lažnih bolesnika na posao.