Od "Yoko Ono" afere do lansiranja među globalne celebrityje: Jesu li društvene mreže postale odskočna daska za neke hrvatske političare?

Kolinda Grabar-Kitarović ima oko 350 tisuća pratitelja, Ivan Pernar 275 tisuća, a Zoran Milanović 50 tisuća. Važnost utjecaja Facebooka, Instagrama ili Twittera možemo vidjeti i na primjeru proteklih europarlamentarnih izbora.

Pročitajte i ovo Nema rezultata preko noći Nestali s Tik Toka: Digitalni muk neće dugo trajati, ali poruka je loša Gong analizirao HDZ botovima napada oporbu i građane: "Takvim se metodama koristio i Aleksandar Vučić"

"Mogli smo vidjeti da su kandidati koji su tome posvetili ekstra pažnju i direktno uspostavljali vezu sa svojim biračima postigli iznenađujuće rezultate. Međutim, oni nisu iznenađujući kada vidimo svjetske trendove", objašnjava profesor s Fakulteta političkih znanosti Domagoj Bebić.

Primjera uspješnog korištenja društvenih mreža u politici ima mnogo: nedavni su slika Anke Mrak Taritaš s punkerom, veselje iz stožera Mislava Kolakušića, ali i objavljivanje predsjedničke kandidature Miroslava Škore u videoformatu.

Stručnjak za područje novih medija Domagoj Bebić kaže kako su forme poput presica, kako je Zoran Milanović objavio svoju kandidaturu, "već pomalo zastarjele zbog toga što su podložne interpretacijama", jer ih snimaju drugi te ih imaju pod kontrolom.

Za razliku od toga objavljivanje na društvenim medijima stvara kontrolirane uvjete, najjeftiniji je oblik oglašavanja i ima velik doseg. "Najaktivnije na društvenim mrežama u Hrvatskoj su one političke opcije koje smatraju da ne mogu doći do medija lako kao velike stranke. Onda postaju ozbiljne u produkciji, ozbiljne u sadržaju, postaju ozbiljni igrači", tvrdi Bebić.

U tome je prednjačio Živi zid do "Yoko Ono" afere na hrvatski način. Bebić za primjer ističe aktualnu predsjednicu, koja je svoju sliku na Svjetskom nogometnom prvenstvu poslala diljem svijeta te tako "postala globalni celebrity".

Ipak, predvodnikom uporabe društvenih mreža za političke svrhe smatra se Obama, koji je tu taktiku doveo do savršenstva i profilirao se kao predsjednik društvenih mreža. Tako govori Bebić, koji smatra da je nešto slično u Hrvatskoj pokušao napraviti Ivo Josipović kada se predstavljao kao Facebook predsjednik, što mu je na kraju ipak uzeto za zlo.

Međutim, i Hugo Chavez je odigrao važnu ulogu. Koristio je Twitter i njime bio zadovoljan sve do trenutka dok se sunarodnjaci na istoj platformi nisu pobunili zahtijevajući njegovu ostavku i slobodu govora. Tada je, prema njegovim riječima, ta društvena mreža postala alat terora.

Kralj Twittera, kako ga mnogim nazivaju, trenutni je američki predsjednik Donald Trump. Najpoznatiji slogan njegove kampanje ''Make America Great Again'' iznjedrile su društvene mreže.

"Važno je napomenuti da ne možemo zaboraviti niti medije koji su silno bitni u cijeloj toj priči. Iako vi kontrolirate poruku, mediji su ti koji ju moraju zapaziti, a onda i vaše biračko tijelo. Upravo ta veza između društvenih medija i onda na kraju biračkog tijela ili kako ljudi zovu teren je bitna zbog toga što taj dio na kraju donosi glasove", zaključuje Bebić.

Društvene mreže nisu tu da zamijene medije. One su dodatak koji treba znati iskoristiti. Još ćemo vidjeti koliko su naši političari vješti u tome.