Ekonomski oporavak bi trebao ostati snažan i široko utemeljen, kaže se u proljetnoj prognozi EK-a za Hrvatsku, ali se dodaje da će problemi s kojima se suočava Agrokor utjecati na rast BDP-a.
Pročitajte i ovo
"Realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago će usporiti kasnije. Nezaposlenost bi trebala nastaviti padati, ali po sporijoj stopi jer se sporije smanjuje zaposlenost", kaže se, među ostalim, u prognozi EK-a.
U prvom tromjesečju 2017. maloprodaja i turizam imali su snažne rezultate, a povjerenje je bilo na rekordnoj razini, međutim infustrijska proizvodnja se blago smanjila, što se povezuje s krizom u Agrokoru.
U izvješću se kaže da bi nastavak rada Agrokora trebao osigurati nedavno izglasani Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Zbog krize u Agrokoru mogla bi se usporiti potrošnja i posebno investicije, kaže se u izvješću, ali se dodaje da bi se pozitivni trendovi iz prošle godine trebali nastaviti unatoč tim poteškoćama.
Ubrzanje privatne potrošnje trebala bi ubrzati i reforma poreza na osobni dohodak uz daljnje povećanje zaposlenosti i realnih plaća. Investicije bi također trebale dalje rasti, a očekuje se da će hrvatske tvrtke povećati svoj udio na izvoznom tržištu.
Do pogoršanje trgovačke bilance vjerojatno će dovesti veći uvoz od izvoza te rast cijena energije. Međutim, manje zarade bankarskog sektora, do čega bi moglo doći, među ostalim, i zbog mogućih otpisivanja nenaplativih dugova vezano uz krizu u Agrokoru, trebale bi poboljšati negativnu bilancu dohotka i ukupni tekući višak, koji bi se trebao povećati na 2,9 posto BDP-a.
Očekuje se i usporavanje rasta gospodarstva na 2,6 posto u idućoj godini, privatne potrošnje na oko tri posto, ali ubrzavanja rasta fiskalnog kapitala poduprtog snažnim javnim investicijama.
Rast plaća i cijena energije trebao bi povećati inflaciju koja bi u ovoj godini mogla iznositi 1,6 posto, dok bi stopa nezaposlenosti trebala pasti ispod 10 posto do kraja iduće godine.
Europska komisija navodi da su rizici za njihove projekcije negativniji nego radnije te da bi se restrukturiranje Agrokora moglo preliti na gospodarstvo više od očekivanog.
Veće gužve na graničnim prijelazima moglo bi negativno utjecati na turizam, čiji se prihodi procjenjuju na oko 20 posto.
Deficit bi se ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, no u 2018. godini bi trebao pasti na 0,9 posto. Javni dug bi ove godine mogao pasti na 81,9 posto, dok je prognoza za 2018. godinu 79,4 posto.
