"Razmišljamo o modelu ponude dionica HEP-a, po principu 25 posto minus jedna''

Gospodine predsjedniče, dobra Vam večer u Dnevniku Nove TV. Zašto kupiti Inu? Zašto ste se odlučili kupiti Inu nakon što smo je prodali i kada smo je prodali objasnili smo da je to u nacionalnom, strateškom interesu. Sad ste se Vi nakon što smo izgubili arbitražu odlučili kupiti je.

Pročitajte i ovo Jačanje hrvatskih snaga Plenković otkrio novi potez vojske nakon Rafalea: "To je ključni veliki projekt " na Plesu Novinari pitali Jandrokovića je li tampon zona, a ubacio se Milanović: "On je prefit"

"Situacija s Inom kao nacionalnom strateškom naftnom kompanijom je već niz godina problematična. Imamo situaciju da postoji jedan arbitražni postupak, drugi je upravo završio, brojni sudski procesi, njeno poslovanje, odnosi s mađarskim MOL-om koji su očito bili poprilično komplicirani svih ovih godina. Vlada je preuzela odgovornost za Hrvatsku 19. listopada. Od samog početka uputili smo jasan signal da želimo prije svega vidjeti detaljnu analizu situacije u Ini".

Znači, Vaša odluka nije bila ishitrena nego je to već bio plan B kad ste ušli u Banske dvore?

"To nije bio plan B. Govorimo o jednom odgovornom ponašanju hrvatske Vlade prema jednoj od naših ključnih kompanija s više od 10.000 zaposlenih, dvije rafinerije, s velikom maloprodajnom mrežom. Želimo da Ina bude kompanija koja ima i zalihe nafte i plina i da bude akter i malo šire od hrvatskih okvira. Ono što je važno je da smo mi bili prva Vlada koja je sjela za stol s Upravom Ine. Tako nešto se nije dogodilo dugi niz godina. Temeljito sa stručnjacima proučavamo cjelokupno stanje u kompaniji i smatramo da je u okolnostima, kakve su se akumulirale do sada, ovo je po našem mišljenju najbolji potez i zbog energetske sigurnosti i opskrbe Republike Hrvatske".

Znači, u ovom trenutku država ima za kupiti mađarski dio Ine?

"Prije svega, mi ćemo raditi temeljitu, stručnu procjenu vrijednosti Ine kao cijele kompanije, a onda u tom kontekstu vrijednost  MOL-ovih dionica".

A koliko vrijedi sada?

"Ja u ovom trenutku imam određene interne procjene. Ne želim špekulirati, ne želim reći ništa više od onoga što odgovorna Vlada i odgovorna politika u ovom trenutku treba reći. Smatramo da ovaj model o kojem razmišljamo, a to je da jednom inicijalnom ponudom dionica HEP-a, i to vrlo precizno limitiranog broja dionica..."

25 posto plus jednu?

"Minus. Mislim da je to najbolje. Na taj način bismo prikupili sredstva od potencijalnih ulagača, malih dioničara, mirovinskih fondova, investitora... Siguran sam da bismo našli dovoljno sredstava za kupnju MOL-ovih dionica u Ini. I na taj način, bez kreiranja javnog duga, a to je ono što potcrtavamo, imali u svom portfelju i poslovanju i upravljanju dvije ključne energetske kompanije".

Zašto prodajete dionice HEP-a? Zapravo tu jednu dobru tvrtku ćete rastrančirati da bi išli kupovati Inu za koju još treba investirati. Prema procjenama sindikalista u Sisku negdje oko 800 milijuna eura za sisačku i riječku rafineriju. Odakle taj novac?

"Pa evo sad sam vam rekao kako ćemo ga prikupiti. Bez stvaranja javnog duga. Nećemo uopće rastrančirati HEP. Donijet ćemo novi zakonski okvir koji će nam to omogućiti i to je put kojim ćemo krenuti. Prije svega uz jedan širok politički konsenzus, ne samo aktera u aktualnoj vlasti, nego i drugih političkih stranaka. Vidjeli ste po reakcijama da većina odgovornih političkih aktera podržava ovaj pristup. Mislim da ćemo na taj način pokrenuti i tržište kapitala u Hrvatskoj, konzultirat ćemo najstručnije međunarodne kompanije koje se bave time i mislim da ćemo na kraju polučiti dobar rezultat i u interesu Republike Hrvatske".

To ste iznijeli partnerima, Mostu... Jeste li iznijeli to oporbi? I u konačnici, jeste li to iznijeli Mađarima, taj koncept? Ili će ga oni čuti večeras?

"Ne. Nema potrebe da to toliko detaljno govorimo u ovoj fazi. Razgovaramo prije svega unutar Vlade sa stručnim ljudima, s kojima se konzultiramo. konzultacije s drugim političkim strankama obavit ćemo iduće godine. Nema nikakve drame u ovom trenutku. Ono što želimo je jasno zacrtani plan oko kojeg najširu potporu svih aktera u Hrvatskoj".

Vi ste rekli - to je politička odluka, kupujemo Inu! Vraćamo Inu u hrvatske ruke. U jednom trenutku ste rekli - nema te cijene koju nisam spreman dati za Inu.

"Ja to nisam rekao".

Tako se moglo iščitati.

"Kako se to moglo iščitati? Možete iščitati samo ono što čujete. Ne možete ono što vi želite čuti".

Taj dan, kad ste objavili da smo izgubili arbitražu, to je izgledalo dosta panično i zapravo ste Mađarima poručili - mi ćemo kupiti Inu pod svaku cijenu.

"Zar mislite da se takve odluke donose tijekom jednog popodneva? Ina je jedan od najkrupnijih političkih, gospodarskih, financijeskih problema, pitanja, tema... Kako god želite. Njom se Vlada bavi otpočetka. pogledajte malo unatrag koliko smo imali internih sastanaka, koliko je ljudi u to uključeno... Naprotiv, ja sam napravio ono što je odgovorno. Istog dana kada sam dobio informaciju od našeg pravnog zastupnika da je arbitražni proces u Ženevi završen ja sam o tome obavijestio hrvatsku javnost. I mislim da je to odgovorno i tako se postupa u ovakvim situacijama".

Vi mislite da je odgovorno ići na IPO i prodavati dionice HEP-a da bi se kupila Ina i onda ćete kao država imati 100-postotno vlasništvo nad Inom i što onda? Hoćete li onda opet prodavati Inu ili će ona biti u 100-postotnom vlasništvu hrvatske države?

"Dakle, ono što ponavljam - Hrvatska ima interes da ovu situaciju, koja traje već 7-8 godina, gdje nam relacije s mađarskim MOL-om očito nisu dovoljno dobre. One opterećuju odnose dvije države. Prema mojim saznanjima, a ta saznanja su bila dostupna i javnosti, očito je da mađarska strana ima namjeru prodati svoje dionice. Prema tome, važno je u ovom trenutku postaviti kako bi se postavila svaka odgovorna vlast, a ja se kao predsjednik Vlade vodim upravo tom logikom i stvaram široki politički i stručni konsenzus oko ovog pristupa". 

Ima ekonomista koji misle da je to nepotreban, skup posao i da država više ne ulazi u naftni biznis, da je energetska neovisnost, primjerice - infrastruktura. Janaf, Plinacro...

"Živimo u demokraciji, ljudi imaju razlličita mišljenja. Sigurno da su i Janaf i Plinacro bitni, ali isto tako je bitna i Ina. Bitne su i rezerve nafte i plina, bitne su rafinerije, bitna je njezina struktura, bitna je socijalna dimenzija Ine, bitna je i gospodarska i politička dimenzija. Mislim da idemo postupno k jednom rješenju koje će biti korisno za Hrvatsku i koje će biti dobro i za gospodarske i financijske tijekove zemlje".

I kad kupujete Inu? Kad bi to moglo biti?

"Mi očekujemo da će cijeli ovaj proces trajati otprilike godinu dana. Vjerujem da je to razuman rok i razuman okvir. Nastojat ćemo ga voditi vrlo precizno, vrlo transparentno i zakonski uređeno. A što se tiče vodstva procesa, ono će imati i političku i stručnu dimenziju".

Kupit ćemo Inu i što ćemo onda raditi? Ostat će u hrvatskim rukama ili ćemo za par godina tražiti strateškog partnera?

"Ina je već sada na tržištu. Dakle, to nije ništa neuobičajeno. Ono što želimo je konsolidirati je, imati u hravtskom vlasništvu, imati kvalitetno vodstvo, kvalitetnu Upravu, kvalitetno poslovanje, prihode, restrukturiranje i značajnu ulogu na tržištu jugoistoka Europe".

Strateški partner?

"Vidjet ćemo kako će se dalje razvijati svi procesi".

Razgovarat ćemo sad i o Vašim partnerima, ali g. Plenkoviću ovo je zapravo priča koja je praktički obilježila 2016. godinu. I bit će cijela iduća godina obilježena politički i ekonomski. Jeste li svjesni da je ovo zapravo priča na kojoj i Vi i Vlada možete zapravo biti ili pukovnik ili pokojnik?

"Pa ne. Ima puno tema koje su obilježile 2016. Ovo je jedna od tih tema. Vlada se bavi sa svim otvorenim pitanjima koja su na dnevnom redu hrvatskog društva i bavit ćemo se Inom odgovorno, stabilno, stručno i u interesu Republike Hrvatske". 

Kako bi Vi ocijenili suradnju s Mostom? Neki kažu, to je zapravo Vlada kontinuiteta. Vi ste novi premijer, ali više-manje Mostovi ministri su tu ostali. Vi ste doveli neke nove ljude, ali kako bi Vi ocijenili tu suradnju sada?

"Pa za sada je suradnja odlična. Dakle, vodite računa u odnosu na izbore od 8. studenog 2015. godine. Na izborima 11. rujna HDZ je pobijednik. I HDZ je taj, i ja kao predsjednik stranke, onaj koji je izabrao svog partnera u ovoj Vladi, a to je bio odabir Mosta. Taj izbor je bio vrlo argumentiran i podržan od strane i Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na konsenzualan način s dva cilja. Jedan je svjetonazorski, pripadamo istoj obitelji desnog centra, a drugi da su i naši mandati i mandati naših partnera u Mostu, izvorni mandati onog biračkog tijela koje želi upravo ovakvu politiku. Vodite računa da ova vlast i parlamentarna većina imaju potporu svih zastupnika nacionalnih manjina".

Ali čini mi se da polako pucate primjerice, na zbrinjavanju otpada. Taj Zakon nikako da dođe, on se praktički godinu dana "kiseli" u Ministarstvu zaštite okoliša. I u Vašoj Vladi, praktički se skida s Vlade na Vladu. Očito je tu prijepor, ministar Slaven Dobrović očito nema potporu HDZ-ovih ministara.

"Tko kaže da se skida s Vlade?"

Pa sam ministar Dobrović je rekao da nije išao na ovu sjednicu Vlade, da se još dorađuje.

"Pa to je velika razlika. Kad se nešto skida s Vlade onda je to neki veliki, krupni problem ili propust. Ono što mi radimo... Prije svega, odlično surađujem sa svih četvero ministara iz Mosta. Ova Vlada ima 21 člana, 17 članova HDZ, 14 članova Most".

Ali sam ministar Dobrović ne zna koliko će stajati koncept zbrinjavanja otpada. Pa nije li to neozbiljno?

"Ministar Dobrović, zajedno sa svojim stručnim timom radi na onome što se zove prilagođavanje dosadašnjeg koncepta zbrinjavanja otpada Akcijskog plana, strategije, centara koji postoje diljem Hrvatske, s onim što se zove kružno gospodarstvo i novi trendovi na razini EU i zahtijeva određenu prilagodbu. Mi smo prije nekoliko dana vodili vrlo kvalitetan dijalog s hrvatskim županima. Mnogi od njih su zainteresirani za realizaciju tog projekta. Tražimo rješenje koje će modificirati projekte koji su krenuli prije više od desetak godina i koji će dobiti potporu i financiranje od strane EU".

I dalje ne zanko kojiko stoji, ali ako počnemo 2017. godine, jer Zakon ni neće doći prije, ako počnu dolaziti sankcije ili kazne iz EU...

"Nemojmo mistificirati..."

Jeste li sigurni da nećemo dobiti sankcije?

"Niti će "infringement procedura" glede Ine, niti će bilo kakvo komuniciranje s Europskom komisijom dovesti bilo kakve sankcije. Plan će biti usvojen na vrijeme i uz to dobit ćemo adekvatne financije".

Jesmo li izgubili novac?

"Ne nismo ništa izgubili, ja vam to jamčim".

Osim što ste možda povjerenje s Mostom izgubili?

"Ne, ne možete mi inputirati nešto što nije. Mi s Mostom funkcioniramo jako dobro, konzultiramo se na dnevnoj bazi...".

Ja pitam što se događa.

"Jeste li vidjeli neki problem između mene i bilo kojeg ministra Mosta?"

Vidio sam primjerice, između Mosta kao političke opcije i HDZ-a. Da Most prigovara da ste srušili njihovu načelnicu u Kopanici, a da ste poduprli Bandića u Zagrebu.

"Ne. To nije točno. Načelnica u Kopanici je izgubila povjerenje upravo zbog toga što ju je dio onih vijećnika koji su je podržavali prestao podržavati. Tamo je HDZ bio u oporbi. To znam jer sam nedavno bio baš u toj županiji. A što se tiče Zagreba ja ne vidim u čemu je stvar. Most niti nema zastupnika u Gradskoj skupštini".

Hoće li dolaskom lokalnih izbora ti odnosi biti sve napetiji? Most ima također kandidate za koje želi da se potvrde. Vi ćete također ići i na Metković, Dubrovnik... Most želi ići tamo. Prema tome, to će biti politički fajt.

"Neće. Postoje dvije razine vlasti. Odmah u startu nakon izbora 11. rujna smo se dogovorili - partnerstvo koje radimo radimo na nacionalnoj razini, radimo stabilnu parlamentarnu većinu. Moja ključna poruka hrvatskoj javnosti je bila - želim da HDZ kao glavna stranka u zemlji  projicira političku stabilnost, da smiri tenzije i podjele i osigura gospodarski rast. Sve to smo ostvarili čak i u ova dva i nešto više mjeseca rada Vlade. A tada smo se još dogovorili - lokalni izbori su drugačija politička utakmica, na njih svatko ide u svom aranžmanu. Ja želim da HDZ ide samostalno gdje god to može. To je moj cilj kao predsjednika HDZ-a. Prema tome, nemam nikakvih obaveza prema bilo kome".

A kad ćete onda objaviti kandidate za Zagreb? Znamo samo za Split. Za Zagreb ne znamo ništa...

"U čemu je drama? Polako... Lokalni izbori nisu izbori za parlament, niti su predsjednički izbori. Ima dovoljno vremena, želimo ostvariti izvrsne rezultate na razini županija i velikih gradova. Evo sad da Vam kažem pred hrvatskom javnošću - HDZ će biti pobjednik lokalnih izbora. Ostvarit ćemo odlične rezultate, funkcioniramo na načelu konzultacije i načelu supsidijarnosti s našim županijskim i gradskim organizacijama. U idućih mjesec dana imat ćemo okvirne kandidate i za sve županije i za sve gradove u procesu konzultacije i na vrijeme ćemo odraditi kampanju koja će biti pobjednička".

Na prošloj sjednici Vlade dali ste očitovanje za Izvješće Državnog odvjetništva za 2015. krajnje neutralno. Niti podržavate, niti ne podržavate. Znači li to da ste spremili odstupnicu Dinku Cvitanu, tj. da bude smijenjen iduće godine?

"Ne vidim korelaciju. To je izvješće za 2015. godinu. Čak ne ni za 2016. godinu. Govorimo o razdoblju u kojem su rad DORH-a pratili neki drugi ljudi, neke druge Vlade. Ovo je godina u kojoj smo imali tri Vlade. Mišljenje je napisalo Ministarstvo pravosuđa".

Što onda s Dinkom Cvitanom?

"On će ići u raspravu pred Hrvatski sabor sa svojim izvješćem, a nakon toga će Sabor odlučiti o prihvaćanju izvješća".

Hoćete li podržati Dinka Cvitana?

"O tome će odlučiti saborski klub".

Već ste praktički sve rekli.

"Ne, nisam sve rekao. dapače, ja s gospodinom Cvitanom vrlo korektno surađujem. Našli smo se oko niza strateških pitanja. Zašto bi se ja miješao u Izvješće o 2015. godini?".

2016. ste postali premijer, promijenili smo tri Vlade... Po čemu će obični građani pamtiti 2016.? Ili neki umirovljenik?

"Ovo je bila turbulentna politička godina, bez presedana za Hrvatsku i našu demokraciju u posljednjih 25-26 godina. Ono što je mnei bitno je da smo u proteklih 6 mjeseci poslali poruku, nakon jedne političke nestabilnosti. Imamo politički stabilnu zemlju, dobro reagiraju tržišta..."

A konkretno građani ili neki umuirovljenik... Što oni dobivaju s Vama?

"Pa pogledajte samo koliko smo stvari u smislu društvene odgovornosti i socijalne osjetljivosti pokazali u protekla 2 mjeseca. Nakon 5 godina isplaćene su božićnice bez rebalansa proračuna, postignut je dogovor o povećanju plaća 2+2+2 posto sa sindikatima državnih službi. Jednostranom odlukom Vlade jučer su podignute plaće za 2 posto u javnoj službi. Usvojena je porezna reforma od koje će imati koristi praktički svi građani, obrtnici, poduzetnici... Imat ćemo rasterećene poduzetnike i veće prihode".

I za sve to imate novac?

"Mi smo u situaciji da je rast u trećem tromjesečju 2,9 posto, da je Standard&Poor's rekao da su nam izgledi kreditnog rejtinga stabilni. Idemo prema investicijskom. Mario Draghi ocjenjuje jako dobro na razini Europe i rast i pad nezaposlenosti. Isti trendovi su u Hrvatskoj. Moja Vlada će generirati gospodarski rast i razvoj zemlje i na tome ću ustrajati. Ovo je godina poduzetništva, a socijalnu osjetljivost smo pokazali već u ovih prvih dva mjeseca".

Mi ćemo Vas testirati kako će biti.

"Tu smo da odgovaramo hrvatskoj javnosti i hrvatskim građanima. Svima želim sve najbolje u idućoj godini".