Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama: "Ovo nije nikakva hajka"

Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje vrijediti najkasnije 1. listopada ove godine, do kada Sabor ima obavezu donijeti novi Zakon. 

Pročitajte i ovo Izbore ne dovode u pitanje Pročitajte cijelo upozorenje Zoranu Milanoviću koje je objavio Ustavni sud Parlamentarni izbori 2024. Ustavni sud upozorio Milanovića i SDP: ''Možemo poništiti izbore''

Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, pojasnio je u utorak odluku suda za koju su glasali svi suci osim jednog. 

"Ustavni sud je sam pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama te isti ukinuo. Prestaje važiti 1. listopada ove godine", rekao je Šeparović na početku.

Cijelu odluku Ustavnog suda možete pročitati OVDJE. 

Na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori Ustavni sud upozorio je zakonodavca, odnosno Sabor, još 2010. godine, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, politika nije poduzimala ništa.

Podsjetio je kako je Ustavni sud već zatražio da se izmjenama Zakon dopuni i propišu pravila delimitacije kako bi se odredile granice izbornih jedinica. 

"Njihove granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama", rekao je. 

Kazao je da se istim zakonom ne određuje broj zastupnika koji se bira u svakoj izbornoj jedinici kao ni ostale elemente koji bi mogli utjecati na izbore: zakon o registru birača, zakon o prebivalištu... To je na zakonodavcu. 

Ustavni sud je naglasio da Ustav ne postavlja niti kakav će biti izborni sustav kao ni tipove izbornih jedinica, veličinu i broj zastupnika. 

"Ustav zahtjeva samo da se biračima osigura jednako biračko pravo", kazao je Šeparović.  

Ovaj put Ustavni sud je odlučio preskočiti Sabor i sam ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, rekao je Šeparović, jer nije preporuke suda ispoštovao ni do sada niti poduzeo korake kako bi osigurao provedbu jamstva iz čl. 45 Ustava.  

Istaknuo je kako je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa. 

U sva tri ciklusa prisutna su velika odstupanja broja birača od pet posto, dodao je. 

Samo četiri izborne jedinice u dopuštenom odstupanju

U prosincu prošle godine Ustavni sud zatražio je podatke iz registra birača koji su kazali na urušavanje prava glasa u izbornim jedinicama. 

Prema tim podacima, tek četiri izborne jedinice (I., III., V. i VI.) nalaze se u zakonski dopuštenom odstupanju do +/- 5 % odstupanja s najviše tri druge izborne jedinice.

"Ti podaci ukazuju na daljnje urušavanje vrijednosti biračkog prava glasa u značajnom broju izbornih jedinica. Urušavanje se prvenstveno ogleda u činjenici da je prema ovim podacima težina biračkog prava umanjena za preko 30 % u dvije izborne jedinice u odnosu na neku drugu izbornu jedinicu.

U VII. izbornoj jedinici biračko pravo glasa nosi 31.36 % manju težinu u odnosu na isto pravo u IV. izbornoj jedinici, dok u IX. izbornoj jedinici ono nosi 33.5 % manju težinu od istog prava u IV. izbornoj jedinici. Biračko pravo glasa ima najveću vrijednost u IV. izbornoj jedinici. Uz navedeni odnos sa VII. i IX. izbornom jedinicom, biračko pravo glasa u toj jedinici ima 27.5 % veću težinu u odnosu na X. izbornu jedinicu odnosno 24.7 % veću težinu u odnosu na II. izbornu jedinicu", navedeno je u obrazloženju odluke Ustavnog suda. 

Također, u registru birača bilo je 3,6 milijuna osoba dok je prebivalište u Hrvatskoj, prema popisu stanovništva, imalo 3,8 milijuna građana, što bi značilo da 94 posto građana ima pravo glasa, rekao je Šeparović. 

"Takve brojke izazivaju sumnju u demokratičnost izbora i konačni ishod izbornog postupka", ustvrdio je. 

Jedan sudac protiv ukidanja Zakona

Ustavni sud je ocijenio da sadašnji sustav odstupa od načela jednakog biračkog prava i jednake težine glasa.  

"Hrvatski sabor dužan je donijeti novi zakon do 1. listopada ove godine. Odluka je donesena većinom glasova uz protivljenje suca Miroslava Šumanovića", dodao je Šeparović. 

Na pitanje što će se dogoditi ako se u međuvremenu dogode izbori, prije 1. listopada, Šeparović je rekao da bi se izbori formalno mogli provesti po aktualnom zakonu, ali je pitanje što bi se dogodilo u žalbenom postupku. 

"Moja je preporuka zakodavcu da zakon donese što prije", poručio je Šeparović. Podaci iz registra birača moraju se, dodaje, uskladiti s popisom stanovništva. 

"Ovo nije nikakva hajka Ustavnog suda", istaknuo je. 

Nitko se nije žalio na rezultate izbora

Na pitanje je li Ustavni sud mogao i ranije ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, Šeparović je u obranu suda kazao da niti jedan kandidat i niti jedna stanka na dosadašnjim izborima nije podnijela žalbu da je zbog različitog broja birača izgubila izbore. 

Odgovornost je, kaže, bila na zakonodavcu, koji je dobio preporuke Ustavnog suda da Zakon treba mijenjati.