Na predstojeće izbore prvi put izlazi OraH prevođen Mirelom Holy. Prije 4 godine bila je dio Kukuriku koalicije kao članica SDP-a, pa ministrica zaštite okoliša. Podnijela je ostavku nakon afere sa slanjem e-maila, a nedugo zatim i napustila SDP.
Pročitajte i ovo
S čime pred birače izlazi OraH, ali i što će nakon izbora, odnosno s kim su spremni surađivati - Mirela Holy razgovarala je s Mislavom Bagom.
Vidimo stranke nude manje poreze, veće plaće, neki i manji PDV - što to nudi OraH?
Mi smatramo da nema apsolutno nikave mogućnosti za poboljšanje stanja u Hrvatskoj ukoliko se ne provedu tri ključne reforme. To je reforma javne uprave, s time je povezana i reforma teritorijalnog ustroja. Mi se zalažemo za ukidanje županija, formiranje regija i drastično smanjenje broja jedinica lokalne samouprave.
Idemo konkretno. Nema županija - koliko regija?
Pet regija, odnosno četiri regije plus Grad Zagreb kao posebna regija.
Koliko općina?
Mi smatramo da bi optimalan broj bio maksimalno 150 - 150 jedinica lokalne samouprave. Znači tu su i gradovi. Mi predlažemo 50 gradova sa sadašnjih 127 i jedno stotinjak općina.
Reforma javne uprave znači manji broj ljudi?
Da, kvalitativna reforma javne uprave što podrazumijeva uvođenje točno mjerljivih kriterija valorizacije rada službenika i namještenika.
Znači onaj tko radi bit će plaćen, onaj ne radi imat će manju plaću?
Tako je, radnici in, neradnici out drugim riječima.
Znači li onda da bi po vama i outsourcing kao jedna od reformi prošla?
Ne. Tu ne treba izmišljati toplu vodu, mogu se primijeniti modeli koji su uspješni vani, provedeni, nadogradnja s programskim softverima centralnog upisnika predmeta gdje se točno vidi koliko i kako tko radi. I reforma pravosuđa na sličan način - valorizacija rada sudaca, reizbor sudaca se također mora provoditi.
Želim vas upozoriti da izvršna vlast nema ingerencije nad sucima. Suci sad mogu do 80. godine raditi prema tome vi ste tu suženih ruku - svaki ministar pravosuđa može praktički brinuti o klamericama, ali ne može previše utjecati.
Da, ali uvijek postoji nešto što je čak i iznad zakonodavca. To je referendum. Znači na referendumu vi možete provesti različite elemente različitih reformi ukoliko naravno dobijete potporu građana na referendumu. A prije toga naravno da treba predstojati vrlo kvalitetna javna rasprava, na temelju svih argumenata građani mogu odlučivati.
Što se dogodilo da ste od tolike potpore sada praktički ispod praga?
Sjećate se da sam ja cijelo vrijeme bila prilično rezervirana prema rezultatima anketa. Dakle, meni je bilo potpuno jasno da stranka mora izgraditi kvalitetnu infrastrukturu. Mi smo dvije godine radili jako puno na programu. Predstavili smo 40 različitih programskih dokumenata, otvarali javnu raspravu o njima. Mislim da građani još tek trebaju ustvari shvatiti što znači biti programska stranka u Hrvatskoj i održiva promjena se ne može odraditi nekakvim stvarima preko noći nego održivim malim koracima.
U blokovskoj, velikoj podjeli ti ljudi će vjerojatno stavljati u veliku košaru glasove. Strahujete li da u izbornoj noći uopće ne prođete prag?
Ako će tako gađani odlučiti tako će biti, ali građani također trebaju biti svjesni da se promjene ne mogu dogoditi ukoliko primjenjujete iste metode koje su dovele do ovakvog sadašnjeg stanja.
Sve ukazuje da ćemo ipak morati imati koalicije, da ćete se morati vjerojatno nekome prikloniti. Vi ste zadnjih mjeseci jasno dali do znanja ako će se morati OraH će se prikloniti SDP-u - u kojim uvjetima onda?
Mi smo rekli nećemo koalirati niti prije izbora niti poslije izbora. Ja ću tu podsjetiti da je nama lijeva opcija nudila suradnju, mi smo odbili tu suradnju.
Konkretno sam vas pitao - u kojim uvjetima ste spremni s SDP-om ići u koaliciju?
Mi smo spremni u slučaju da će samo o nama ovisiti da idemo na nove izbore sjesti za stol s lijevom opcijom i inzistirati na provedbi programa i politika bez kojih nije moguća promjena.
Vaših?
Pa naravno. Onih koje su potrebne da bi Hrvatska bila drugačija i bolja zemlja. I podrška manjinskoj vladi bi onda, ako bi tako naši članovi odlučili na unutarstranačkom referendumu.
Vi ne bi išli u Vladu?
Ne, mi ne bi išli u vladu nego bi iz parlamenta kontrolirali poštuje li se program.
Ova vlada kaže ako dobijemo još jedan mandat nastavljamo recimo istraživanje Jadrana, nafte i plina.
Ne, ne dolazi u obzir.
Znači manjinska vlada, ali bez istraživanja Jadrana?
Naravno, naravno da ne.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
