Umjesto jače borbe potiv nasilja nad ženama, svjedočimo seksističkim i verbalnim napadima političara na njih

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna, u spomen kada su 1999. godine na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a sudska djelatnica teško ozlijeđena.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se u emisiji Intervju tjedna na Hrvatskom radiju osvrnula na statističke pokazatelje o obiteljskom i nasilju prema ženama. Podaci pokazuju kako je u 2018. godini u Hrvatskoj zabilježeno 535 kaznenih dijela u kojima su žene bile žrtve obiteljskog nasilja, dok je u prvih 8 mjeseci ove godine evidentirano njih 639.

Pročitajte i ovo NAKON SASTANKA Oštrije kazne za obiteljske nasilnike i silovatelje: Minimalna kazna za silovanje diže se na tri godine zatvora

Pročitajte i ovo slomio joj čeljust "Sve smo mi Vojna": Natpisom na majicama veslačice stale u obranu pretučene kolegice

Ljubičić je usporedila broj kaznenih djela s prekršajnim djelima, kojih u Hrvatskoj godišnje ima više od 10 tisuća.

"Između prekršajnog i kaznenog djela obiteljskog nasilja ne postoji jasna distinkcija. Kroz 1200 presuda koje smo analizirali, prekršajnih i kaznenih djela, vidjeli smo da je zaista teško iščitati jednu ujednačenu sudsku praksu. Kroz nove izmjene kaznenog zakona i prekršajnih odredbi Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji, tjelesno nasilje izuzeto je iz prekršajnih djela. Mislimo da će kroz praksu doći do nekih pomaka", ocijenila je.

Ljubičić smatra i kako pitanje rješavanja obiteljskog nasilja nije jednodimenzionalno, te ukazala na nužnost uspostavljanja protokola postupanja svih dionika u postupku zaštite od obiteljskog nasilja.

Pročitajte i ovo Više nema odugovlačenja Zbog Daruvarca se mijenja zakon? Nasilnici više neće moći slobodno išetati iz pritvora

Zakonske izmjene, istaknula je, samo su jedna sfera rješavanja obiteljskog nasilja. Napomenula je da, uz zakone, postoje i drugi vidovi zaštite i pružanja pomoći, poput psihološke podrške, skloništa te besplatne pravne pomoći. Ocijenila je da za takav vid zaštite, većinu sredstava iz proračuna osigurava država.

"Lokalne zajednice, gdje su skloništa i savjetovališta teritorijalno raspoređena, trebale bi snositi, po našem mišljenju, također veliki dio sredstava. Do sada su izdvajale jedan posto za rodno budžetiranje, što je nedovoljno. Tu treba doći do sinergijskog odlučivanja na nacionalnoj i lokalnoj razini", kazala je Ljubičić.

''Nasilje je samo jedan segment neravnopravnih odnosa''

Dodala je da se Hrvatska, u normativnom smislu, u posljednjih 20 godina odredila kao društvo nulte stope tolerancije na bilo koji oblik nasilja. Kazala je da, s druge strane, svakodnevni pojedinačni slučajevi nasilja, pa i seksističko i verbalno nasilje od strane osoba koje se bave javnom dužnošću i javnim politikama, perpetuiraju odnos nejednake moći muškaraca i žena u društvu.

"Problem obiteljskog nasilja je samo jedan segment neravnopravih odnosa i podređene uloge odnosa i muškaraca i žena u društvu", zaključila je. (Hina)