Unatoč većoj potrošnji broj računa tek je neznatno porastao, pa se i na tome vide posljedice ekstremne inflacije po kojoj je Hrvatska druga najgora u Europi. Od nas veću inflaciju ima samo Slovačka. Rast cijena posebno je vidljiv u sektoru maloprodaje, gdje je prvi put mjesečni iznos računa premašio brojku od milijardu eura.
Najveći generator rasta potrošnje je turizam, pa su već tradicionalno cijene hrane ljeti znatno više na jadranskoj obali nego na kontinentu.
No ove su godine i te razlike ekstremne. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju kako se po cijeni jednog kilograma marelica u Istri može kupiti čak pet i pol kilograma istog voća u Slavoniji. Slične su razlike kod gotovo svih vrsta sezonskog voća i povrća.
Toplinski je val na jadranskoj obali prošao, a onaj inflacijski nikako da stane. Bilo bi lijepo osvježiti se uz grožđe, ali po cijeni od 6 eura za kilogram to je dosta skupo osvježenje.
"Što da vam kažem, gadno je svugdje. To je za nas male ljude nemoguće", kaže Mario za Dnevnik Nove TV.
Pročitajte i ovo
No da Mario ne živi na moru, bilo bi moguće. U Slavoniji se kilogram grožđa može kupiti za manje od dva eura, no tamo nema turista. Inflacija je podigla cijene hrane u cijeloj Hrvatskoj, ali nigdje kao na Jadranu tijekom sezone.
Prošle godine u ovo isto doba stručak mladog luka mogli ste dobiti ako ste imali sreće otprilike za jedan euro. Već ove godine za taj jedan euro opet ćete dobiti stručak, ali je on bitno tanji nego što je bio lani, a ako ste u nekom popularnom turističkom odmaralištu na Jadranu, za taj jedan euro dobit ćete jedan mali luk.
A nije luk jedino od čega se kupcima plače.
"U ovo doba godine, do kraja kolovoza rajčice su bile po tri kune, najviše četiri. A sada je deset", požalio se Andro.
Šljive za osam eura, nektarine za šest, krastavac za tri. Ima li tržišnog opravdanja za takve cijene?
"Nešto je, sjemenje i taj zaštitni materijal. To je stvarno sve išlo gore i do sto posto, što je, je", tvrdi proizvođačica Ivanka.
Pročitajte i ovo
No stručnjaci kažu da se takve cijene teško mogu opravdati.
"Opravdanja nema, ali je isto očekivano. Koristi se prilika koju ja ne mogu opravdati, ali ni kuditi jer je to odnos ponude i potražnje da se ponude proizvodi po puno višim cijenama, da se iskoriste ti potrošači koji dolaze s puno višim dohotkom", rekao je Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Dok je turista, jeftinijoj hrani ne treba se nadati. A čemu se mogu nadati oni koji od turizma ne zarađuju, ali plaćaju turističke cijene?
Ljubica ni sama ne zna dokad će Hrvati moći izdržati ove cijene. "Vidjet ćemo, ne znam. Možda nam dignu penziju."
Bude li kolovoz kao i srpanj, i ta bi želja mogla biti uslišena. Jer od svakog eura naplaćenog paprenim cijenama na Jadranu između pet i dvadeset pet centi sletjet će u državnu blagajnu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
