Poduzetnici optužuju da im se tako otima ionako teško zarađen novac, a bolje organizirana država, tvrde, i sama je mogla doći do tih podataka. Ovako će od njih izvući 50-tak milijuna kuna.
>> Hrvatska oko sebe ima investicijsku zaobilaznicu
Kazimir Curić je suvlasnik programerske tvrtke. Uz muke kako osigurati isplatu plaća zaposlenicima, on i partner moraju se pobrinuti da ponovno dostave Trgovačkom sudu podatke o vlasništvu nad tvrtkom. Sve podatke trgovački sud ima samo je potrebo da trgovački sud iz svoje baze OIB-a uzme podatke o nama vlasnicima i priključi ih u postojeći registar.
Ista cijena bilježnika već 15 godina
Na trgovačkom sudu poručuju, Kazimirovo i 18 tisuća ostalih poduzeća s više vlasnika sada moraju dokazati tko sve stoji iza njih. 'Javni bilježnik mora potvrditi da je sve s novog popisa u skladu s podacima koji su ranije predani registarskom sudu i odgovaraju li oni podacima iz knjige poslovnih udjela. Na internetu sam našao da će biti oko 1600 kuna javnom bilježniku i 250 kuna biljega', istiće Curić.
Bilježnici su već počeli obavještavati poduzetnike jer rok novom upisu u sudski registar istječe krajem mjeseca. Za njih cijena nije sporna.
'Uvijek kažem da je ona premala jer smo istu cijenu naplačivali prije 15 godina, a vi dobro znate koliko je stajala litra benzina prije 15 godina i koliko stoji sada', tvrdi predstavnik bilježnika Ivan Maleković. Napominje kako od 1600, 600 kuna ionako ide u državni proračun.
Vapajima poduzetnika zatrpana je i Gospodarska komora. Oni upućuju apel. 'Ako se ne može utjecati na rok plaćanja tražimo da se preispita mogućnost da se smanje tarife vezano na registraciju poduzeća', kazala je Vesna Trnkop Tanta iz HGK.
'Poduzetnički harač' kako ga nazivaju iz gospodarstva će izbiti 50-tak milijuna kuna. Ako se takav mačehinski odnos države nastavi, kažu, mnogi će ključ u bravu.
