Do sada su to radili strojevi, ljudi i psi. A uskoro bi mogle i pčele. Teoriju staru nekoliko godina, znanstvenici su prihvatili objeručke.
Pročitajte i ovo
INFOGRAFIKA
Iznenadit će vas gdje se u Europi najviše kradu automobili: Evo kakva je situacija u Hrvatskoj
NASTAVAK OPASNOSTI
FOTO Snažno nevrijeme poharalo Karlovac: Stablo palo na kuću, drugo na auto
NA BRAČU
Jedna osoba poginula u teškoj prometnoj nesreći
Ima tisuću lica
Sve više oboljelih u Hrvatskoj: Podmukla neizlječiva bolest najčešće pogađa mlađe ljude
EMOTIVNI PRIZORI
VIDEO Maturanti razrednicu iznenadili neočekivanim poklonom: "To mora da je žena velikog srca"
'Gledajte to je mali milijun senzora koji mogu ići na veliku površinu', objašnjava prof.dr.sc. Milan Bajić, koordinar projekta.
Ti bi senzori na 664 četvornih kilometra minski sumnjivog područja u RH uskoro, osim peluda, mogle tražiti mine!
'One se mogu trenirati u vrlo kratkom vremenu i mogu dati rezultate koje su u nekim slučajevima iznenađujući', kaže Tomislav Ban, pomoćnik ravnatelja HCR-a.
Evo kako funkcionira metoda, u ovoj košnici nalaze se i papirnate vrećice s eksplozivnim prahom. Pčele se naviknu na taj miris i nakon što izađu, isti traže i u prirodi!
>> Nacionalni park Krka očišćen od mina
Trener pčela, profesor je s Agronomskog fakulteta, Nikola Kezić. 'Dokazali smo prošle godine da one mogu prepoznati taj miris i da to mogu povezati s izvorom hrane', objašnjava prof.dr.Nikola Kezić, voditelj tima za istraživanje pčela. Nakon treninga, pčele se puštaju.
Njihovo kretanje tada prati tim profesora Bajića. 'U pravilu je pčela toplija od trave i na temelju toga se otkriva. I ovaj tu cepelin on nosi senzor, termovizijsku kameru i računalo, kaže prof.dr.sc. Milan Bajić, koordinar projekta.
Ta oprema locira gdje se pčele roje! A gdje se roje, tamo postoji mogućnost da se nalazi i ekslpozivna naprava. Projekt vrijedan 14,9 milijuna eura trajat će 4 godine. U njemu sudjeluje 26 istraživačkih cenatara iz 11 zemalja.
Pčele pritom ostaju žive i zdrave. Posljedica na njihovo zdravlje nema, kao ni na kvalitetu meda, a pomoć bi mogla, tvrde znanstvenici biti golema.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook