Četiri hrvatska grada u utrci za prestižnu titulu

Voditelj ureda Europske prijestolnice kulture pri Europskoj komisiji Sylvain Pasqua ocijenio je u petak da je način odlučivanja o izboru četiri hrvatska grada - Rijeci, Puli, Osijeku i Dubrovniku, koji 'idu' u drugi krug izbora za Europsku prijestolnicu kulture 2020., a odabrani su između devet gradova kandidata - bio lijep i demokratičan te mu je bilo drago što je u njemu mogao sudjelovati kao promatrač.

Pročitajte i ovo Centar za kontrolu Protiv njih se bore i dronovima, ali konačni udarac komarcima će zadati - komarac Nova ideja Dijelimo Šengen, euro, Erasmus i zajedničko tržište: Europska komisija želi uvesti i europsku diplomu

Kandidature su, uz četiri grada koji nastavljaju 'trku' da bi 2020. s jednim irskim gradom ponijeli prestižnu titulu Europska prijestolnica kulture, podnijeli i Đakovo, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. Odluku Povjerenstva dvanaest neovisnih stručnjaka na konferenciji za novinare, koju su s velikim nestrpljenjem očekivali predstavnici gradova kandidata, objavio je na konferenciji za novinare u Kući Europe predsjednik toga povjerenstva britanski stručnjak Steve Green.

Pasqua je pak zahvalio gradonačelnicima svih devet gradova i svima koji su, ocijenio je, vrijedno i kvalitetno pripremili kandidature. Podsjetio je da je početna ideja Europske prijestolnice kulture da se otvori javni prostor za europske građane da bolje upoznaju svoju kulturu, ali i približe se kulturi drugih dijalogom koji omogućuje međusobno upoznavanje.

U skladu s tim Europska komisija je u srpnju 2012. godine iznijela prvi prijedlog za gradove Europske prijestolnice kulture nakon 2019. godine, koji je uključivao i prijedlog da Hrvatska dobije Europsku prijestolnicu kulture 2020. Kako je istaknuo Pasqua, neki od osnovnih kriterija na kojima radi Povjerenstvo su - doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj te upravljanje projektnim ciklusom.

Šipuš: osjećala se napetost što je potvrda da kultura može 'podići' temperaturu

Ministar kulture Berislav Šipuš izjavio je pak kako je napetost koja se osjećala potvrda da kultura može 'podići' temperaturu, da se o kulturi može razgovarati strastveno, dijalogizirati i problematizirati, ali da kultura može doista stvarati bolje okruženje i živote. Svjestan je da je pred gradovima koji su ušli u drugi krug velika obveza, dužnost, posao i projekti što će im svima, uvjeren je, pomoći da kod svojih građanki i građana dodatno podignu svijest da je kultura zajednički nazivnik njihova grada. Ustvrdio je da to vrijedi i za one gradove koji nisu ušli u drugi krug te da oni trebaju nastaviti kontaktirati s gradovima koji su ušli u drugi krug i s europskim institucijama.

Šipuš je novinarima posvjedočio kako se tijekom trodnevnoga rada Povjerenstva "držao daleko od njih" te da se tek danas upoznao s članovima Povjerenstva, kao i da se iz informacija koje su do njega dolazile ništa nije moglo zaključiti. Jer, objasnio je, Povjerenstvo do samoga kraja predstavljanja kandidatura svih gradova nije davalo nikakve informacije.

Predstavnici gradova u drugom krugu oduševljeni odlukom

Pročelnik Ureda za kulturu grada Rijeke Ivan Šarar, pulski gradonačenik Boris Miletić, zamjenik gradonačelnika Osijeka Vladimir Ham i zamjenica za kulturu i društvene djelatnosti dubrovačkoga gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić iskazali su neskriveno zadovoljstvo što su prepoznata nastojanja njihovih predstavnika da na pravi način prikažu kandidature.

Svi su istaknuli da je postignuti uspjeh rezultat ozbiljnih priprema na kojima su neki, kao Rijeka doista dugo radili, istaknuo je Ivan Šarar. Objasnio je kako je sva infrastruktura potpuno nevezana za konačni ishod izbora, kao što su veliki kulturni projekt parka Benčić i centar mladih Hartera.

Njihovo veličanstvo: Megagradovi koji niču poput gljiva nakon kiše

Pulski gradonačelnik podsjetio je pak kako su odluku o kandidaturi donijeli još 2009. godine, dok Hrvatska nije bla članica Europske unije. Miletić je zahvalio svima koji su radili na kandidaturi i svim građanima, te istaknuo kako je grad sve projekte predstavljene u kandidaturi odlučio i ostvariti bez obzira na to hoće li Pula biti Europska prijestolnica kulture 2020. U tome, dodao je, Pula ima potporu svih gradova u Istri i Istarske županije.

Zamjenik osječkoga gradonačelnika rekao je da je Osijek 'krenuo' u kandidaturu tek početkom siječnja ove godine, ali da je od tada tome bila posvećena potpuna pozornost. Ham je istaknuo kako u kandidaturi nisu gradili nikakva 'Potemkinova sela' s obzirom na situaciju na istoku Hrvatske koja je, rekao je, možda čak i depresivnija od one u ostatku zemlje. To stanje nismo uopće skrivali i predstavili smo se onakvi kakvi jesmo, a kao svoju prednost istaknuli smo multikulturalnost jer je Osijek i nastao isprepletanjem raznih kultura i mi smo uvijek negdje uz granicu, ali ako obrišemo granice, mi smo zapravo u centru svega.

Po riječima zamjenice dubrovačkoga gradonačelnika, u pripremi je bilo puno pozitivne energije, a napravljena je i predprezentacijska knjiga. Šimac Bonačić podsjetila je kako su u Dubrovniku, isticanjem kandidature, htjeli pokazati da se željene promjene na bolje mogu ostvariti kroz kulturu. Istaknula je kako Dubrovnik ima kulturnu infrastrukturu, ali da, bez obzira na to, treba promjene i to promjene kroz kulturu.

Split razočaran što ne ulazi u drugi krug

Splitski dogradonačelnik Goran Kovačević razočaran je što Split nije ušao u drugi krug izbora za Europsku prijestolnicu kulture.

"Razočaran sam što Split nije prošao dalje, no ponosan sam na tim koji je radio na tom projektu. Obrazloženje odluke ćemo dobiti za nekoliko dana pa ćemo napraviti analizu da vidimo koji su razlozi zašto smo ispali iz utrke. Svi koji smo radili na tom projektu smo dali sve od sebe da Split ide dalje i postane Europska prijestolnica kulture 2020", kazao je dogradonačelnik Kovačević .

Čestitao je gradovima koji su prošli u drugi krug.

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog "brenda", stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, sinergija s Trogirom, Kaštelima, Solinom, Omišom, Klisom, Dugopoljem i Podstranom itd. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook