Liječnici skupili više od 700 sati prekovremenog rada: Osmero šefova u KBC-u Osijek proglašeno krivima zbog viška sati

Zbog viška prekovremenih sati liječnika na pojedinim odjelima KBC-a Osijek Prekršajni sud u Osijeku proglasio je krivima osmero bolničkih šefova odsjeka, odjela, zavoda i klinika kao odgovornih osoba te KBC-a Osijek kao pravne osobe, javlja Večernji list.

Riječ je o Vlasti Buljubašić, voditeljici Odsjeka za administrativne poslove, prof. Ivanu Požgainu, predstojniku Klinike za psihijatriju, doc. Zoranu Zeliću, pročelniku Zavoda za ortopediju, doc. Andrijani Muller, predstojnici Klinike za ginekologiju, prof. Branku Dmitroviću, pročelniku Kliničkog zavoda za patologiju i sudsku medicinu, prof. Katarini Dodig-Ćurković, pročelnici Zavoda za psihološku medicinu, dječju i adolescentnu psihijatriju, prof. Marini Samardžiji, predstojnici Odjela za transfuzijsku medicinu, te Ani Brežnij iz odjela za uslužne djelatnosti. Presuda je donesena krajem prošle godine, a Večernji list dobio je presliku presude.

Pročitajte i ovo Nedostaje liječnika i sestara Dogovor o plaćama u zdravstvu nije riješio sve probleme: ''Uvjeti rada su sve gori jer nas je sve manje''

Pročitajte i ovo Medicinari na izmaku snaga "Osobna karta" našeg zdravstva: U sljedećih 10 godina ostajemo bez četiri tisuće liječnika, evo kojih najviše nedostaje

Prema pisanjima portala, na navedenim je odjelima velik broj liječnika radio po 500, 600, pa čak i više od 700 prekovremenih sati tijekom 2017. godine. Tako je jedna psihijatrica odradila 719 prekovremenih, ortoped 488, ginekologinja 608, a jedan ginekolog osječkog KBC-a odradio je 542 sata prekovremenog rada. To su samo neki, a u ovom je slučaju riječ o desecima doktora i tisućama prekovremenih sati.

Bolnica je u svoju obranu iznijela da je obvezna neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu u smjenama, pomakom radnog vremena, u dežurstvu ili pripravnosti te da zbog nedostatka liječnika taj kontinuitet nije moguće održati drukčije nego prekovremenim radom. Organizaciju posla uz prekovremeni rad smatraju postupanjem u krajnjoj nuždi jer otklanja mogućnost smrti pacijenta i ugrožavanja zdravlja, pa je taj prekršaj, smatraju, manje zlo, piše Večernji list.