Od 1. siječnja obavezna upotreba OIB-a

Imat će zakonodavni okvir za dobivanje potrošačkih kredita, kao i zakonski regulirano trajanje godišnjeg odmora od najmanje četiri tjedna. Naime, 1. siječnja 2010. godine na snagu stupa niz novih zakona, uz ostalo i Zakon o radu, Zakon o potrošačkom kreditiranju i drugi. S prvim danom iduće godine na snagu će stupiti i izmijenjena Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine koja omogućava da putnici u osobnoj prtljazi u Hrvatsku bez carinjenja mogu unijeti nekomercijalnu robu vrijednosti do tisuću kuna, umjesto dosadašnjih 300 kuna. S početkom 2010. postaje obveznom i primjena osobnog identifikacijskog broja koji postaje obvezna i stalna oznaka svake osobe u komunikaciji s tijelima javne vlasti, pa bi bilo dobro da građani s početkom godine sa sobom imaju tu potvrdu koju su dobili početkom ove godine.

Pročitajte i ovo NIZ VAŽNIH ODLUKA Vlada smanjila trošarinu na jednu vrstu goriva: Pogledajte kad stupa na snagu ZNAK PRAVDE Papa pohvalio one koje nitko ne voli: ''Vaš posao izgleda nezahvalan...''

Tjedno radno vrijeme najduže 48 sati

Na snagu će s početkom 2010. stupiti i najvažniji zakon u području radnog prava, novi Zakon o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom. To je prva etapa izmjene Zakona o radu, a socijalni bi partneri već početkom 2010. trebali pristupiti zakonodavnom rješavanju niza interesnih pitanja. No, jedno od najprijepornijih interesnih pitanja - rad na određeno vrijeme, regulirano je i Zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja i to na način da je taj rad i dalje ograničen na tri godine, ali sada neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca, dok je do sada takvo ograničenje bilo propisano samo ako se radi o istim poslovima. Novi Zakon o radu regulira i pitanje radnog vremena - tjedno radno vrijeme je 40 sati, a uz još osam sati prekovremenih, najduže 48 sati.

Zakon uređuje i institut preraspodjele radnog vremena i omogućava da se u nekim djelatnostima, primjerice u turizmu, može tjedno raditi i duže od 48 sati, maksimalno 56 sati, ali uz izričitu pisanu suglasnost radnika. Takvo produženo radno vrijeme može trajati četiri mjeseca, a ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom maksimalno šest mjeseci. Nove zakonske odredbe povoljnije su po pitanju godišnjeg odmora koji će trajati najmanje četiri tjedna, dok je do sada trajao najmanje 18 dana. Zakon regulira i institut proširenja kolektivnog ugovora, zaštitu zdravlja trudnice i dojilje na radu, definira noćni rad, tj. 'noćnog radnika', a neke odredbe su vezane uz ulazak Hrvatske u EU, kao primjerice odredba o ukidanju radne knjižice u sadašnjem obliku i njenu zamjenu virtualnom, informatičkom karticom. Početak iduće godine bit će početak i primjene dopuna Zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu koje proširuju krug osoba koje bi mogle ostvariti tu mirovinu.

Starosna mirovina za radnike oboljele od azbestoze

Dopune, naime, omogućuju da radnici oboljeli od profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom odu u starosnu mirovinu bez obzira na starosnu dob i staž osiguranja. Zakonske izmjene uređuju i povećanje mirovine oboljelima od azbestoze za 26 posto, čime će se izjednačiti s mirovinama korisnika prava na dodatak uz mirovinu. Hrvatska s početkom 2010. počinje s primjenom i Zakona o potrošačkom kreditiranju koji bi, kako se očekuje, trebao dodatno zaštiti prava korisnika kredita, naročito od lihvarskih kreditora koji se oglašavaju po rasvjetnim stupovima i stajalištima javnog prijevoza. Zakon tako propisuje informacije koje se potrošaču moraju pružiti prije sklapanja ugovora kako bi lakše mogao usporediti različite kredite, te mu daje mogućnost da u roku 14 dana odustane od ugovora o kreditu bez navođenja razloga.

Vjerovnici pak imaju obvezu procjene kreditne sposobnosti potrošača, a Zakon uređuje i pitanje kreditnih posrednika koji, uz naknadu, nude kreditne ugovore potrošačima, a za taj će posao morati dobiti odobrenje Ministarstva financija. Na snagu će s početkom 2010. stupiti i nekoliko zakona iz područja pravosuđa, pa se tako nastavlja i racionalizacija sudova i to prekršajnih sudova temeljem novog Zakona o sjedištima i područjima prekršajnih sudova. Značajne promjene u postupak izbora budućih sudaca i državnih odvjetnika predviđene su Zakonom o pravosudnoj akademiji koji uvodi jedinstvene, objektivne i transparentne kriterije za izbor budućih sudaca i državnih odvjetnika. Zakonom se Pravosudna akademija, sada ustrojena kao zavod Ministarstva pravosuđa, izdvaja i osniva kao neovisna institucija, koja će provoditi početnu izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno obnašanje pravosudne dužnosti i provoditi stručno usavršavanje vježbenika i sudskih savjetnika i kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika.

Oporezivanje dobitaka na igrama na sreću

Izmjenama pak Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima produljen je rok odgode primjene načela zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga i to za pet godina - do 1. siječnja 2015. Naime, od ukupno više od 1,5 milijuna katastarskih čestica koje se vode kao društveno vlasništvo do sada se Republika Hrvatska uknjižila na nešto više od 875 tisuća čestica. Nakon više od 50 godina primjene dosadašnjeg na snagu će stupiti novi Zakon o upravnom postupku, a neke od njegovih novina su i uvođenje instituta prigovora koji se može izjaviti čelniku tijela, instituta upravnog ugovora, a zakon također službenicima uključenim u postupak daje ovlast donošenja konačne odluke, tj. pravo potpisa što je do sada bilo rezervirano samo za čelnike javnopravnog tijela, itd. Niz je zakona i iz područja gospodarstva koji kao datum stupanja na snagu imaju 1. siječnja 2010. godine, od izmjena Zakona o PDV-u, novog Zakona o trošarinama, do primjerice novog Zakona o igrama na sreću koji uvodi i oporezivanje dobitaka od lutrijskih i igara klađenja, ako su ti dobici viši od 30 tisuća kuna i to po stopi 15 posto za dobitke od 30 do 500 tisuća kuna, a iznad pola milijuna kuna po stopi od 20 posto. (Hina)