Obljetnica ''Bljeska'': "Bila je to prekretnica u Domovinskom ratu"

Vijence su kod Središnjeg križa Spomen Parka hrvatskim vitezovima položila brojna izaslanstva, među njima i predsjednica te vrhovna zapovjednica Kolinda Grabar Kitarović, premijer Plenković i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić.

Pročitajte i ovo sasuo paljbu po svima Plenković: "Milanović više kao predsjednik ne postoji! On to jako dobro zna. Trebao bi podnijeti ostavku" Iz minute u minutu Domovinski pokret slikao se ispod velikog križa i oglasio o SDSS-u, a Grbin poručio da Plenković treba psihijatra

Uz njih na komemoraciji su bili i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske Mate Ostović.

Plenković: "Bljesak" je značio ključnu prekretnicu u Domovinskom ratu

Nakon mise zadušnice, Plenković je novinarima izjavio kako su pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak" prije 22 godine napravili ključnu prekretnicu u Domovinskom ratu. "Tim velikim događajem napravljena je prekretnica, koja je nastavljena jednakom brzinom u operaciji Oluja", poručio je.

Ustvrdio je kako je žrtva hrvatskih branitelja u temeljima slobodne demokratske Hrvatske, te da Vlada svakim svojim potezom štiti dostojanstvo Domovinskog rata.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je pod koordinacijom Ministarstva branitelj pri kraju formalizacija novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, za kojega kaže kako će na cjelovit način urediti skrb o branitelja te ostvarivanje njihovih prava.

Premijer je čestitao Međunarodni praznik rada 1. svibnja, poručivši kako je društvena solidarnost jedan od četiri stupa programa njegove Vlade, koja će na tome ustrajati.

Ministar Krstičević izrazio je zahvalnost članovima obitelji poginulih branitelja i samim braniteljima, koji su svojom žrtvom, naglasio je, svima nama omogućili život u slobodnoj i demokratskoj državi.

Grabar Kitarović: "Bljesak" najavio krunu svih operacija - Oluju

Hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u ponedjeljak u Okučanima da je operacija Bljesak bila iznimno bitna jer je ponovno uspostavila prometnu komunikaciju između istočne i zapadne Slavnije, te je kao krunu svih operacija najavila "Oluju".

Predsjednica je naglasila kako joj je iznimno drago biti u Okučanima, na obilježavanju 22. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Bljesak" kojom hrvatske oružane snage u nešto više od 30 sati oslobodile 500 četvornih kilometara teritorija pod okupacijom koja je sjekla istočnu i zapadnu Slavoniju, jer presijecala autocestu i željezničku prugu.

"Ta je operacija bila iznimno bitna, jer je najavila krunu svih operacija, a to je 'Oluja' koja je oslobodila veliki dio teritorija i stvorila pretpostavke za mirnu reintegraciju", poručila je Grabar Kitarović.

Čestitala je pritom svima koji su sudjelovali u operaciji "Bljesak", prisjetivši se svih poginulih branitelja.

Uz predsjednicu, na obljetnici su sudjelovali premijer Andrej Plenković, brojni ministri, pripadnici braniteljskih udruga, počasnih postrojbi i građani.
 

Medved: Vrlo brzo izlazimo s nacrtom novog braniteljskog zakona

Ministar branitelja Medved najavio je kako će njegovo ministarstvo vrlo brzo izaći s nacrtom novog braniteljskog zakona koji će, tvrdi, dati odgovore na brojna otvorena pitanja važna za braniteljsku populaciju.

Na komemoraciji su pročitana imena poginulih branitelja u operaciji "Bljesak" te kratka povjesnica te operacije, nakon čega je u crkvi sv. Vida održana misa zadušnica za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu, koju je predvodio požeški biskup Antun Škovorčević.

Za sudionike obljetnice operacije "Bljesak" održana je taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike te opreme Oružanih snaga.

Bez Petrova

Komemoraciji je nazočio premijer Andrej Plenković, ali ne i predsjednik Sabora Božo Petrov. Ondje je potpredsjednik Sabora Milijan Brkić. Uz premijera, u Okučanima su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i drugi ministri te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske Mate Ostović. Tu je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

U delegaciji je i bivši premijerov savjetnik, a nakon razrješenja Vlahe Orepića s mjesta ministra unutarnjih poslova, državni tajnik u MUP-u Robert Kopal.

Vojno-redarstvena operacija "Bljesak" počela je 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu, a u samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara hrvatskog teritorija i deblokirana autocesta koja je središnju Hrvatsku spojila sa Slavonijom.

U njoj su sudjelovale 32 postrojbe Oružanih snaga i policije. Oslobađajući zapadnu Slavoniju poginula su 42 pripadnika hrvatske vojske i policije, a njih 162 je ranjeno.

Na komemoraciji su pročitana imena poginulih branitelja u operaciji "Bljesak" i kratka povjesnica te operacije, a predviđen je i prelet zrakoplova MIG-21.

Operacija "Bljesak" predhodila je operaciji "Oluja", koja je uslijedila nakon tri mjeseca čime je Hrvatska pokazala odlučnost uspostaviti državno-pravni poredak na cijelom svom području.

Ovako je prije 22 godine oslobođena zapadna Slavonija 

Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije izvedena je nakon što su pobunjeni Srbi više godina odugovlačili i odbijali sve ponude za mirnu reintegraciju okupiranog područja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Glavni cilj akcije bio je ulazak u Okučane.

81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade držale su glavne pravce napada, a u potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, postrojbe specijalne policije te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Prvi puta hrvatsko zrakoplovstvo išlo je u masovnije udare, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu.

Hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom, u manje od 32 sata, oslobodile više od 500 četvornih kilometara teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom na tom pravcu.

U akciji je sudjelovalo 7200 pripadnika vojnih i policijskih snaga, a oslobađajući zapadnu Slavoniju poginula su 42 pripadnika hrvatske vojske i policije, a njih 162 je ranjeno u dotad najopsežnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom ratu. Neki od ranjenih branitelja umrli su od posljedica ranjavanja.

Među poginulim braniteljima bio je i pilot Rudolf Perešin, koji je još početkom rata, 1991., vojnim zrakoplovom MiG-21 tadašnjeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u Austriju i potom se stavio na raspolaganje hrvatskim vojnim snagama koje su se tek stvarale.

Na težak vojni poraz vodstvo pobunjenih Srba odgovorilo je 2. i 3. svibnja terorističkim metodama - raketiranjem više hrvatskih gradova, među kojima i glavnog grada Zagreba gdje je ubijeno sedmoro civila, a 205 ranjeno. Jedan od vođa pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a ranije je, u veljači 1995., poručivao kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima.

Zagreb je napadnut 2. svibnja raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, tzv. zvončićima. U 10,23 sati nekoliko je projektila ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Napad je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar", Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. Ranjeno je 17 baletnih umjetnika, a ispred Akademije je poginuo student 1. godine filmske režije Luka Skračić.

Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.

Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995. (Hina)