Svetlana Blažević jedna je od 271.884 građana u blokadi. Ovrhu je dobila prije sedam dana na sve svoje račune i jednu nekretninu. Suprugov građevinski obrt je propao. Tužili su one koji njima duguju, dobili presudu, ali novca još nema. 'Izmanipulirana sam od strane sustava. Ne daju mi apsolutno nikakvu mogućnost ni dogovora ni pregovora', kaže Svetlana.
Pročitajte i ovo
Dug, kaže, na ovakav način ne može vratiti ni za tri života. No za dio dužnika ipak ima nade u obliku prijeboja duga. Može ga tražiti svaki građanin ili pravna osoba u blokadi, kojoj u isto vrijeme država duguje. Primjerice ako državna tvrtka nije platila ugovoreni posao. U to spadaju i potpore ribarstvu i poljoprivredi.
Prijeboj je moguć i za sudske sporove koje su građani dobili, a novac čekaju iz proračuna, primjerice neplaćen prekovremeni rad, kao sada kod zdravstvenih djelatnika.
>> Ovršni zakon: Nema ovrhe nad nekretninom u kojoj živite
Izmjena ovršnog zakona trebala bi štiti građane od gubitka jedinog krova nad glavom ili ostanak godinu dana dok ne nađe alternativu. Za Hrvatsku udrugu javnih ovršitelja to je samo estetska promjena.
'Kod opcije da dužnik ostane u prodanoj nekretnini 6-12 mjeseci bitno je da je ta mogućnost ograničena samo na nekretnine na kojima nije upisana hipoteka u korist vjerovnika koji je pokrenuo ovrhu. A to baš je slučaj u većini', kaže Vedran Vidmar, predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja.
Povećat će se, tvrdi Vidmar, i troškovi ovrha jer će rad odvjetnika obavljen u ovrsi nakon što ovršni spis ode od javnog bilježnika biti dodatno naplaćen.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
