Dio nezaposlenih stoga će morat proći kroz programe obrazovanja, odnosno stručno osposobljavanje, prekvalifikacije i stručno usavršavanje te s novim zanimanjem pokušati pronaći posao na tržištu rada, smatraju stručnjaci. Naime, ukoliko se crne prognoze ostvare, recesija koja je već uzela 50 tisuća radnih mjesta, do proljeća će na hrvatskim Zavodima za zapošljavanje napraviti još veću gužvu. Predviđa se da će Hrvatska tako toplije proljetne dane dočekati s brojkom od čak 300 000 nezaposlenih. Hoće li oni bez posla čekati bolje sutra ili stvar uzeti u svoje ruke, ovisi o njima samima, ali i o Programima stručnog usavršavanja i osposobljavanja te prekvalifikacije koji omogućuje Zavod za zapošljavanje.
Pročitajte i ovo
Zavod provodi istraživanje prema anketama poslodavaca kako bi vidio što se trenutno događa na tržištu rada odnosno za kojim zanimanjima trenutno vlada interes. 'Nezaposlene osobe testiramo prema njihovim željama te na temelju rezultata šaljemo na dodatna usavršavanja ili prekvalifikaciju. Ove godine u takve je programe uključeno 2.964 osoba,od ukupnog broja osoba obuhvaćenih mjerama aktivne politike zapošljavanja u 2009. godini. a do kraja godine predviđa se da će program završiti njih 6227', kaže Matijana Blašković, stručna savjetnica u odnosima s javnošću Zavoda za zapošljavanje. Dodaje kako su sredstva za programe usavršavanja i prekvalifikacije određena proračunom.
Prekvalifikacija za vatrogasaca stoji 30.000 kuna
Prema službenim podacima čak 70 posto prekvalificiranih radnika u roku od šest mjeseci pronađe posao 'Cijene itekako variraju, tako npr. da se nezaposlena osoba osposobi za zanimanje čistačice stoji 2000 kuna, dok cijena prekvalifikacije za vatrogasca stoji 30.000 kuna i traje šest mjeseci. Naime, za cijelo vrijeme školovanja i usavršavanja Zavod plaća troškove javnog prijevoza i novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa učeničke ili đačke stipendije, pa se taj iznos penje i do većih cifra', pojašnjava Blašković i ističe kako na prekvalifikaciju i na račun države imaju pravo nezaposlene osobe s srednjom stručnom spremom, odnosno s najmanje tri završena razreda srednje škole. U programe osposobljavanja mogu se uključiti osobe sa završenom osnovnom školom
Deficitarna zanimanja
'Ljudi s visokom stručnom spremom se najmanje zadržavaju na Zavodu za zapošljavanje, u prosjeku od tri do šest mjeseci. Ovakvi programi mjera su za nezaposlene osobe', rekla je Blašković. Prema podacima sa Zavoda za zapošljavanje ove godine među traženim zanimanja su zidar, pomoćni zidar, bravar, elektrozavarivač, sobarica, pomoćni kuhar i kuhar. 'Od 6153 nezaposlena koji su prošli prekvalifikaciju i stručno usavršavanje najviše ih se usmjerilo u zanimanja zavarivača, programera CMC strojeva, konobara, kuhara, posluživača hrane i pića, njegovatelja, vatrogasaca i montera', dodaje Blašković.
Osoba mora željeti raditi
Dodaje kako je uz sve Vladine mjere politike zapošljavanja ipak najbitnije da nezaposlena osoba želi raditi te da je motivirana i usmjerena na rješavanje svojeg problema zapošljavanja. Naime, dio nezaposlenih ne želi ulaziti u programe. Osobe s niskom stručnom spremom nemaju pravo na prekvalifikaciju ili usavršavanje u državnom trošku, pa je Zavod za njih pokušao pronaći najprikladnije rješenje. ' Radi se o javnim radovima koje Zavod provodi u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave. Naprimjer, kada se uređuju parkovi u gradu Splitu, Zavod pošalje dugotrajno nezaposlene osobe s niskom stručnom spremom i uključi ih u program. U ovakve programe Zavod za zapošljavanje uključuje i osobe romske nacionalne manjine,u kojima je ove godine sudjelovalo njih 245', istakla je stručna savjetnica odnosa s javnošću Zavoda za zapošljavanje.
70 posto zapošljava se u roku od šest mjeseci
Podaci o rezultatima zapošljavanja osoba koje su prošle programe prekvalifikacije i usavršavanja ulijevaju nadu. U razdoblju od 2006. do 2008. godine od 6194 osoba obrazovanih kroz sustave Zavoda za zapošljavanje zaposlilo se njih 70 posto, i to u roku od šest mjeseci od završetka školovanja.
Da se situacija još može poboljšati te da vladine mjere zapošljavanja zajedno s cijelim sustavom treba modernizirati, smatra Damir Novotny, ekonomski analitičar. Dodaje kako sve zemlje Europske unije na tržištu rada djeluju sa sustavima za prekvalifikaciju za nova zanimanja zbog činjenice da pojavom novih tehnologija neka zanimanja nestaju, a nova se stvaraju. 'Nema profesije na koju nove tehnologije nisu ostavile traga. Na razini vlada, gradova i pokrajina europske zemlje ulažu velike napore kako bi nezaposlene prilagodile novim uvjetima tržišta rada', pojašnjava Novotny.
Nužno prilagođavanje zahtjevima tržišta
Dobar primjer vladine politike zapošljavanja i usavršavanja zabilježen je u Stuttgartu prije 10-tak godina. 'Nezaposlene osobe novi posao dobile su u gradskim tvrtkama, naprimjer komunalnim, gdje su ujutro čistile parkove, a popodne su bili dužni pohađati tečajeve za računala'. kaže Novotny i dodaje i primjer Rumunjske i Slovačke gdje su se nezaposleni, bez obzira na starost, morali prilagođavati zahtjevima automobilske industrije. Kao dobar primjer vladinih mjera zapošljavanja Novotny navodi i Austriju, u kojoj je stopa nezaposlenosti svega 6 i pol posto i nije se povećala usprkos recesiji.
>> Slijedi novi val krize: Radnici na burze, ključ u brave
Novotny objašnjava kako je kod nas vidljivo da postoji ponuda zanimanja koja se više ne traže na tržištu rada. 'Svjedoci smo drama koje se događaju s Dalmatinkom Novom, MTČ-om, općenito tekstilnom industrijom, pa onda imamo i Željezara Split, ti će ljudi najvjerojatnije morati proći programe prekvalifikacija', kaže Novotny i upozorava na nefleksibilnost hrvatskih radnika. 'Naši radnici ne žele prihvatiti posao u novoj profesiji, što je sasvim uobičajeno u zemljama EU. U Njemačkoj je normalno da ljudi u radnom vijeku zanimanje promjene tri puta. Mi kod nas gledamo radnike Željezare Split kako radije kreću u štrajk glađu i traže da im se osposobi isključivo ono zanimanje kojim su se bavili, a na prekvalifikaciju ni ne pomišljaju', upozorava Novotny.
