Najvažniji događaji u hrvatskom zdravstvu u 2013.

Pedeset i osam dana trajao je štrajk bolničkih liječnika, tijekom kojega su se u bolnicama obavljali samo hitni zahvati. Štrajk je počeo 18. rujna u organizaciji Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestra i tehničara, no medicinske sestre uspjele su nakon devet dana postići dogovor s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem. Za razliku od njih, bolnički liječnici ustrajali su u štrajku još 50 dana, sve do 14. studenog kada je Vlada donijela odluku o uvođenju radne obveze.

Pročitajte i ovo Aktiviran Lex AP Oglasio se Plenković: "Meni je najteže" kontroverzan tijekom pandemije Trump na čelo zdravstvenog osiguranja stavio slavnog televizijskog doktora

Od tri reprezentativna sindikata u zdravstvu, u štrajku nije sudjelovao samo Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, koji, uz liječnike i sestre, okuplja i drugo osoblje zaposleno u sustavu zdravstva.

Prava iz kolektivnog ugovora

Hrvatski liječnički sindikat cijelo je vrijeme inzistirao da se bolničkim liječnicima vrate prava iz kolektivnog ugovora potpisanog s bivšim ministrom zdravstva Darkom Milinovićem 2010., koji je sud u lipnju ove godine proglasio ništetnim. Uz ostalo, tražili su da se bolničkim liječnicima dežurstva, pripravnost i prekovremeni rad plaća, kako su isticali, u skladu s hrvatskim zakonima i europskom praksom.

Sindikati pripremaju generalni štrajk

Tijekom dvomjesečnog štrajka Vladin je pregovarački tim održao 28 radnih sastanaka sa sva tri sindikata o novom kolektivnom ugovoru. Najvažnija pitanja bila su dežurstava, pripravnosti i prekovremeni rad. Štrajk je u nekim bolnicama produžio liste čekanja dva do tri puta, a zbog ugroženosti prava građana na zdravstvenu zaštitu prekinut je 14. studenog odlukom Vlade o uvođenju radne obveze.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara potpisali su početkom prosinca s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem novi kolektivni ugoror za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji će iduće četiri godine vrijediti za svih 72.000 zaposlenih u zdravstvu. No, odbio ga je potpisati Hrvatski liječnički sindikat, uz obrazloženje da im je neprihvatljiva ponuđena cijena rada liječnika.

Štrajk se nastavlja čim prestane radna obveza

Po novom kolektivnom ugovoru dežurstva, odrađena unutar redovitog mjesečnog fonda sati, plaćaju se kao redovan rad, a iznad mjesečnog fonda sati kao prekovremeni rad. Naime, prema prijašnjim kolektivnim ugovorima, dežurstvo i pripravnost plaćali su se imperativno kao prekovremeni rad, uključivo sa svim dodacima (rad vikendom i blagdanima).

Liječnički sindikat, nezadovoljan ponuđenim rješenjem, najavio je nastavak štrajka čim prestane radna obveza. Istodobno pred Ustavnim sudom zatražili su ocjenu zakonitosti i ustavnosti uvođenja radne obveze liječnicima u postojećim okolnostima.

Sa ciljem smanjivanja dugova zdravstva, jednog od glavnih generatora nelikvidnosti u državi, Vlada je u travnju donijela odluku od sanaciji zdravstvenog sustava s 5,1 milijardi kuna. Predviđena je sanacija devet kliničkih bolnica s 1,9 milijardi kuna, te sanacija još 25 zdravstvenih ustanova, većinom županijskih bolnica, s ukupno 1,13 milijardi kuna. S oko dvije milijarde kuna najavljena je sanacija dugova HZZO-a prema ustanovama i dobavljačima sa ciljem svođenja rokova plaćanja na 60 dana.

Sanacija gubitaka HZZO-a

Do početka prosinca proveden je prvi dio sanacije, tijekom kojega su s 3,3 milijarde kuna pokriveni naslijeđeni dugovi HZZO-a i dugovi državnih bolnica u sanaciji. Kredit od 3,3 milijarde kuna za pokrivanje zdravstvenih dugova dodatno je povećao visoki deficit državnog proračuna u ovoj godini.

U drugom dijelu, koji tek predstoji, planirana je sanacija gubitaka HZZO-a iz državnog proračuna s još otprilike 600 milijuna kuna. Time bi se pokrile naslijeđene obveza i svelo rokove plaćanja u zakonske rokove od 60 dana. Predstoji još i sanacija općih bolnica kako bi cijeli sustav bio postavljen tako da više ne proizvodi minuse.

U sklopu sanacije zdravstva predviđene su i radikalne mjere, poput ukidanja ili spajanja dijela bolnica, koje bi trebale izbaviti zdravstvo iz neprestanog obnavljanja dugova. Na tom tragu u rujnu ove godine počela je analiza cijelog zdravstvenog sustava radi reorganizacije i racionalizacije, nazvana Master planom.

Uštede

Analizu je provela francuska tvrtka Conseil Sante, koja je dobila taj posao na međunarodnom javnom natječaju. Provedbom Master plana očekuju se uštede od 400 milijuna kuna godišnje tijekom tri iduće godine, a rezultati analize trebali bi biti predstavljeni Vladi krajem ove ili početkom iduće godine.

Master plan obuhvaća povezivanje bolnica u regionalne mreže, primjerice u sjevernoj Hrvatskoj - Varaždin, Čakovec i Koprivnica bit će jedan veliki KBC, koji će se skrbiti o 450.000 stanovnika. Ukidanjem ili prenamjenom pojedinih odjela trebali bi biti bolje iskorišteni ljudski kapaciteti i materijalni resursi. Ukinuti odjeli ili bolnice bit će prenamijenjeni u bolnice B tipa, za produženo liječenje, palijativu i hospicij. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook