Za iduću godinu se planiraju prihodi od 121, 6 milijardi kuna, dok država planira potrošiti 128,4 milijarde kuna. I dalje trošimo više nego što zarađujemo - sedam milijardi kuna više ili 1,9 posto BDP-a.
Pridodamo li tome izvanproračunske fondove i lokalnu samoupravu, deficit, minus u proračunu, ipak se smanjuje na 1,6 posto BDP-a.
Veće porodiljne naknade
Vlada očekuje i rast gospodarstva od 3,2 posto. Proračun građanima donosi veće porodiljne naknade i više novca za jednokratnu pomoć prilikom rođenja djeteta. Sljedeće godine država će za to izdvojiti 150 milijuna kuna više nego ove.
"Pozdravljam povećanje te naknade jer sam ja osoba koja ima malo veću plaću od 2460, kuna koliko je bila dosadašnja, tako da je to ipak više nego što je do sada bilo", kaže trudnica Nikolina, dodajući da će u njenom slučaju to značiti da će ostati s djetetom kod kuće cijelu godinu, umjesto da dio odradi suprug.
Više novca država će izdvojiti i za redovito povećanje mirovina. Na prosječnoj mirovini od 2250 kuna povećanje iznosi svega 16 kuna.
Još bez novca za javne službe
Proračun za plaće iz državne blagajne povećat će se za 700 milijuna kuna, ali nije predviđen novac za povećanje plaća oko kojeg sindikati pregovaraju s Vladom.
"Pričekajmo i sutrašnje ove razgovore imamo ispred sebe nekoliko dana da ispunimo i usvojimo proračun u ustavnim okvirima", kaže Zdravko Marić, ministar financija.
"Sto milijuna, milijun ili ne znam koliko da se nije odvojilo za zaposlenike u javnim službama, medicinske sestre, učitelje, liječnike, kulturnjake mislim stvarno, po meni toj vrlo vrlo neozbiljno i neodgovorno", kaže Anica Prašnjak, iz Sindikata medicinskih sestara.
Dug za zdravstvo porastao za milijardu kuna
Prijedlog proračuna otkrio je i da su se ove godine dugovi zdravstva povećali za više od milijardu kuna. Siniša Varga, bivši SDP-ov ministar zdravstva, kaže da ti dugovi nisu njegova ostavština. "Vidimo da su skrivali svoje poslovanje, sad kad je to izašlo na vidjelo vidi se da je to 40 postotno povećanje. Nema nikakvog logičnog objašnjenja pitanje je samo da to nije uobičajena HDZ-ova rabota", kaže Varga.
Od ministarstava najviše će se povećati proračun Ministarstva zaštite okoliša i energetike, proračun za obranu te branitelje. Osim prema zaposlenima u državnim i javnim službama, Marićev proračun bio je darežljiv prema mnogima.
U najvećem plusu je Vlada s čak 122 milijuna kuna više. Božo Petrov i Sabor dobit će 12 milijuna kuna više, ukupno 143 milijuna kuna.
U odnosu na ovu godinu, Ustavni sud u plusu je s pet milijuna. No nisu svi na dobitku.
Manje i to 700 tisuća kuna, dobiti će predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Tvrdi da je sama tražila manji proračun.
Za bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, koji čeka odluku Ustavnog suda o deložaciji, Vlada u proračunu nije predvidjela nikakav iznos. Ministarstvo vanjskih poslova jedno je od rijetkih, koje će imati dva milijuna kuna manje.
Vlada preoptimistična o rastu gospodarstva
Vlada je prilično samouvjerena u brojke. No, potencijalnih problema ima. Prije svega sindikati ne odustaju od gotovo dvije milijarde kuna za plaće. Vlada to u proračunu nije predvidjela.
Iduće godine se očekuje i arbitražnog suda u slučaju Ina - MOL, a tu je i problem švicarskog franka.
Zdravstvo godinama gomila dugove, a pitanje je može li ministar Kujundžić okrenuti taj trend. Neki analitičari smatraju i da je Vlada preoptimistična, kad je riječ o rastu gospodarstva.
"Brojke koje smo čuli govore da je ovo opasan proračun zato što najavljuje politiku rastrošnosti. Rast rashoda oko 6,8 milijardi kuna, što je pet i pol posto BDP-a. Dakle, to je nešto što ne prati rast BDP-a, odnosno rast BDP-a će biti bitno manji od toga", kaže Branko Grčić, SDP-ov saborski zastupnik.
Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da je Vlada trebala više ići u analizu troškova države i još dalje u fiskalnu konsolidaciju te pokazati još veću odgovornost u upravljanju državnim novcem.
Na naplatu stiže 27 milijardi kuna
Godinama već živimo na kredit, pa ćemo, nažalost, i iduću. No, 2017. će biti izuzetno teška jer na naplatu stiže čak 27 milijardi kuna starog duga.
Uz to, Vlada će se u idućoj godini zadužiti i za financiranje sedam milijardi kuna deficita, a ukupno se valja zadužiti 34 milijarde kuna.
