Možda bi se iznenadili čega se u krizi ne odričemo...

'Što god tko rekao, koliko god netko mislio da su knjige luksuz, evidentno je da nisu. Knjige se itekako kupuju i čitaju', kazala nam je Jelena Badovinac, menadžerica za odnose s javnošću izdavačke kuće Profil. Hrvati, dakle, kupuju knjige. Prodaja je zabilježena, ali je li to dovoljno? Što Hrvati zapravo najviše čitaju?

Pročitajte i ovo LOŠE VIJESTI U GODINI ČITANJA Otkazan još jedan festival knjiga: Prošle godine je preskočen zbog koronavirusa, a sada je opet pod upitnikom Pazin dijeli knjige Knjižnica povukla nesvakidašnji potez: "Najtužnije bi bilo da sve te knjige završe kao stari papir"

Bilježi se veća prodaja knjiga za samopomoć. To je jedna od najprodavanijih kategorija knjiga, kažu iz dvije izdavačke kuće. 'Na našem tržištu taj je žanr eksplodirao sa knjigom 'Tkanje života', psihologinje Mirjane Krizmanić', kaže Badovinac. Njezina je knjiga prodana u više od 100 tisuća primjeraka i kao takva predstavlja fenomen na hrvatskom tržištu. ' Jedan od glavnih razloga velikog porasta popularnosti ove kategorije je sve ubrzaniji život s neusporedivo većim stresom i strahom kod svakog pojedinca', smatra Badovinac.

>> Hrvati po posjećenosti knjižnica daleko ispod svjetskog prosjeka

Ipak, nisu knjige za samopomoć jedine koje se prodaju. 'Ne možemo reći da se prodaju samo knjige iz tog područja. Prodaju se i dalje odlično romani i to najviše svjetski bestselleri', kaže Lidija Krvarić, direktorica marketinga izdavačke kuće Ljevak. Međutim, čitatelje, smatra Krvarić, prema primjercima najprodavanijih romana i dalje zanima duhovna literatura, bez obzira bile to knjige za samopomoć ili beletristika.

Od najpopularnijih autora među domaćima se, uz Mirjanu Krizmanić, svakako izdvaja i Ante Tomić, kao autor najpopularnijih i najprodavanijih izdanja. Od stranih je naslova apsolutni rekorder knjiga 'Pedeset nijansi sive', koja je podigla neviđenu medijsku prašinu prilikom svog izdavanja u svijetu. Popularizaciji knjige svakako je doprinijela marketinška strategija sa sloganom 'porno za mame'. Knjiga je, također, bila na prvom mjestu zabranjenih naslova u Vatikanu, što je svakako pomoglo da se ljudi još i više zainteresiraju za nju.

Najviše knjige i dalje kupuju žene mlađe i srednje dobi. Ono što potaklo još veću prodaju knjiga, smanjilo je, doduše, knjižarama, ali populariziralo knjigu općenito jesu trend koji je uveden 2007. godine. Radi se o prodavanju knjiga uz novinska izdanja, na kioscima i u dućanima. Te su knjige obično jeftinije i dostupnije široj populaciji. Strana izdanja, koja su nerijetko nekoliko puta jeftinija od istih knjiga na hrvatskom jeziku, najviše se prodaju u ljetnim mjesecima, kad je u zemlji više turista. Što se tiče elektroničkih čitača knjiga, tu Hrvatska poprilično kaska za ostatkom svijeta. Oni se koriste i kupuju, ali još uvijek njihova uporaba nije toliko raširena. Očekuje se, svakako, da će se u budućnosti to promijeniti.

Knjige se, dakle, nisu prestale kupovati niti čitati. Kupovna moć građana smanjila je njihov čest odlazak u knjižare pa se knjigama opskrbljuju na kioscima, koji odgovaraju njihovoj platežnoj moći. Sajmovi knjiga, poput nedavno održanog Interlibera, svojim akcijama i pogodnostima svakako povećavaju prodaju knjiga.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook