'Našoj Crkvi je veći postotak vraćen ovdje u Hrvatskoj, nego što je to slučaj u Srbiji'

Odnosi Hrvatske i Srbije od normalizacije odnosa nakon završetka rata nikad nisu bili lošiji. Koliko Crkve mogu doprinijeti u zbližavanju odnosa dviju država, ali i u procesu pomirbe?

Da bi došlo do boljih odnosa, pa i do jedinstva kada je riječ o Crkvi i o zbližavanju naroda, moramo voljeti jedni druge - mi koji živimo na istim prostorima. Da bismo to postigli, moramo upoznati jedni druge, a da bismo se upoznali, moramo kontaktirati, moramo razgovarati, moramo razmjenjivati iskustva i biti u dijalogu.

Je li se moglo učiniti više?

Uvijek se moglo učiniti više i naravno da je za sve ono što nije učinjeno dobrim dijelom odgovornost i na nama koji smo u Crkvi.

Očito je da u vrhu Sprske pravoslavne crkve, ali i srpske politike, postoje mnoge kontroverze oko kanonizacije blaženog kadrinala Stepinca. Kakav je Vaš stav prema tome?

Način kanonizacije nekog u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi se razlikuje. Ipak, ponovio bih riječi našeg patrijarha Irineja da je dobro da netko tko je svetitelj u jednoj Crkvi bude poštovan i u drugoj Crkvi. Međutim, moram reći da je to po definiciji pitanje Katoličke crkve i to ne samo u Hrvatskoj, nego univerzalne Katoličke crkve.

Pročitajte i ovo Analiza iz Bruxellesa Ivana Petrović o samitu NATO-a i ukrajinskom planu pobjede: "Jedan dio mi je posebno zanimljiv" "Moram ovo reći" Ivana Petrović otkrila detalj sa zatvorenog sastanka: "Vučić je Plenkoviću dobacio da se s time uopće ne slaže"

Mitropolit Porfirije služio prvu božićnu liturgiju

Još jedno pitanje vezano za aktualnu situaciju, a to je pitanje ćirilice, pisma koje se ni krivo ni dužno našlo usred jednog snažno intoniranog političkog spora. Kakvo je Vaše viđenje o tome i nudite li možda neko rješenje kao pastir Pravoslavne crkve?

Moram ovom prilikom reći da bezumni sukobi na ovim prostorima koji su iza nas su stvorili i otvorili mnoge rane. I ja razumijem mnoge ljude koji nose bol u sebi da su, između ostalog, i protiv ćirilice i da to pitanje zapravo ne potiču oni ljudi koji su ranjeni bolom proteklih vremena, nego neki drugi ljudi koji imaju svoje kratkotrajne, često političke ciljeve i koji zloupotrebljuju bol i time je samo produbljuju, a zapravo ostaje na nama da budemo svjesni, da se molimo bogu za one koji imaju bol da samo bog učini kako on zna da ta se bol umanji.

Mislite li da je nužno konačno da hrvatska i srpska djeca u istočnoj Slavoniji počnu ići zajedno u školu, vrtić, jaslice?

Ja mislim da je to jedino ispravno.

Prije dvije godine, u Beogradu je predsjednik Nikolić prebacio predsjedniku Josipoviću da Srpskoj pravoslavnoj crkvi nije vraćena imovina u Hrvatskoj, a ona ima ugovore s Vladom RH. Kakvo je stanje oko povrata imovine?

Hvala Bogu, najvećim dijelom je nama imovina vraćena. Ima još neki dio da se vrati, nadamo se da će i to uskoro biti vraćeno, ali usput da kažem da je našoj Crkvi veći postotak vraćen ovdje u Hrvatskoj, nego što je to slučaj u Srbiji.

Iduće nedjelje građani Hrvatske idu na izbore, imate li Vi možda svog favorita ili favoritkinju?

Ja prije svega nikada nisam imao unaprijed gotovog favorita na izborima, gledao sam tko je od kandidata na sceni netko tko priznaje, prepoznaje i prihvaća šarovitost neke zajednice i u tom smislu su uvijek demokratičnost, poštovanje i sloboda svakog pojedinca bili osnovni kriteriji kada sam ja birao.

Koja bi bila vaša pastirska poruka i pravoslavnimn vjernicima, ali i svim ljudima dobre gvolje za ove izbore?

Ja, nažalost, još uvijek nemam pravo glasati ovdje, ali onog trenutka kad budem imao pravo, glasat ću sigurno, kao što sam to činio u Srbiji. U principu od antičke Grčke do danas glasanje je prilika da svatko iskaže svoju brigu za društvo i za pojedinca i svatko tko na bilo koji način odustane od glasanja, misleći da ne može utjecati na opće stvari, mislim da je u zabludi jer time ostavlja drugima da o njemu odlučuju.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook