Obavijesti Video Pretražite Navigacija
PRIJETNJA U ZRAKU

Jesu li hrvatske robne zalihe pripravne za slučaj humanitarne katastrofe? ''Spremni smo, ne daj Bože''

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Hrvatske robne zalihe spremne su u slučaju humanitarne katastrofe koju bi mogla potaknuti ruska invazija na Ukrajinu, kazao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić.

''Spremni smo za, ne daj Bože, katastrofu. Ako smo bili spremni za Gunju, led u Gorskom kotaru, migrantsku krizu, dva potresa, COVID-19, bit ćemo spremni i za ovo“, odgovorio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić saborskoj zastupnici Marijani Puljak koja je pitala jesmo li spremni za humanitarnu katastrofu „koja nas čeka s obzirom na to da je počeo rat 500 kilometara od nas“?

Vlada je uvijek znala intervenirati, uzvratio je Željku Paviću (Socijaldemokrati) kojeg je zanimalo postoje li planovi da se nešto poduzme s obzirom na situaciju?

U saborskoj raspravi o novom Zakonu o strateškim robnim zalihama, Milatić je naveo da je u skladištima više od pola milijarde kuna vrijednosti roba, a da je državni proračun spreman reagirati, kao što je sa 800 milijuna kuna dodatno reagirao za potres i COVID-19.

U zalihama i lijekovi, cjepiva, protuotrovi

Novi zakon definira da robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi te kao novina osnovni lijekovi, cjepiva, protuotrovi te sanitetski i potrošni medicinski materijal.

Popis robe koja ulazi u zalihe određuje se bilancom strateških robnih zaliha, a reviziju bilance svake tri godine Ministarstvo predlaže Vladi.

Robnim zalihama upravlja Vlada koja jednom godišnje do 31. listopada Saboru podnosi izvješće o stanju i upravljanju zalihama.

Procjena je da za popunu roba prema bilanci u 10 godina treba oko 600 milijuna kuna.

Nadicu Dreven Budinski (HDZ) zanima hoće li se to, s obzirom na prilike, mijenjati?

"To je projicirano da je stanje normalno“, odgovara državni tajnik.

Odbacio je prozivke oporbe da se robne zalihe nisu snašle nakon dvaju potresa te da je roba kasno stizala na stradalo područje.

„Nismo se ne snalazili“, uzvratio je Milatić te objasnio kako je „tragedija htjela da je 300 kontejnera, kad se dogodio potres, bilo COVID-19“.

„1100 kontejnera plus ovo što je došlo iz donacija nije bilo lako proizvesti, nabaviti, isporučiti. Mi smo to odradili maksimalno brzo koliko smo mogli“, rekao je Marijanu Pavličeku (HS).

Naglasio je kako su Crveni križ, volonteri i gospodarstvenici dobivali robnih zaliha za sve što su tražili.

Kontejnere smo osigurali, no nismo zaduženi voziti ih na mjesto. To rade druge službe, objasnio je zastupnicima.

Pročitajte i ovo Andrej Plenković na sjednici Vlade UOČI ODLASKA U BRUXELLES Plenković: ''Riječ je o najozbiljnijem udaru na sigurnost cijele Europe, promijenjena je slika svijeta kakav smo poznavali''
Pročitajte i ovo Sirene prekinule javljanje uživo iz Kijeva Prisutan je strah VIDEO Javljanje našeg reportera prekinule sirene za uzbunu: ''Ne zvuči ugodno, mislim da ćemo se morati skloniti na sigurno''

Afere su prošlost, zalihe uredno posluju

Državni tajnik uvjerava i kako su afere, koje su godinama pratile robne zalihe prošlost, da one uredno posluju i od 2012. ostvaruju višak.

"Lažete, imali ste 2019. gubitak od 26 milijuna kuna", uzvratio mu je Zvonimir Troskot (Most), a Milatić objasnio kako je to nominalni, računovodstveni gubitak, ali nije suštinski.

Uršu Raukar (ZLB) zanimalo je zašto novi zakon predviđa da se Savjet za robne zalihe, koji osniva Sabor, može i ne mora uspostaviti?

Bilo je vremena kad smo morali moliti Sabor da nam osnuje Savjet, objasnio je Milatić. Dodao je kako se ne protivi da se osnivanje propiše kao obveza.

Savjet, inače, ima tri zastupnika, dva iz vlasti i jednog iz oporbe i dva stručnjaka iz gospodarstva.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene