Milanović na Bleiburgu: 'Ja sam tu zbog žrtava, a ne zbog propalih režima'

Čelnik SDP-a izjavio je kako je Bleiburg mjesto uz koje se vežu mnoge emocije.

Pročitajte i ovo Zbijanje redova Zorana Milanovića podržala još jedna stranka Vanjska politika Milanović o ratu u Ukrajini i priznanju Palestine: "Zašto Hrvatska šuti?"

'Emocije, kako ljudi koji su ovdje nekog izgubili, dakle vezano uz žrtve, tako i emocije neke druge vrste koje su vezane uz politiku i neke propale zločinačke režime', rekao je Milanović te naglasio kako je on ovdje došao zbog žrtava.

Na Bleiburško polje su se u svibnju 1945. godine, nakon pobjede jugoslavenske partizanske vojske, povukle tisuće hrvatskih vojnika NDH i hrvatskih civila, nadajući se predaji savezničkim snagama.

No, vraćeni su te predani jugoslavenskim komunističkim vlastima te ih je velik dio ubijen na tzv. Križnim putevima, a samo manji dio stradao je na samom Bleiburškom polju.

Slovenski povjesničar Jože Dežman koji vodi Komisiju slovenske Vlade za istraživanje žrtava poraća, tvrdi da je sjeveroistočni dio Slovenije pun masovnih grobnica iz vremena neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godie, te da je Štajerska regija, kroz koju su se najprije povlačile, a kasnije vraćale kolone poraženih vojski i civila, tada bila "epicentar velikog europskog masakra".

Izaslanstvo SDP-a, predvođeno predsjednikom Zoranom Milanovićem, položilo je vijenac i zapalilo svijeće kod spomenika i grobnice na groblju Dobrova kraj Maribora, a čelnik SDP-a tom je prigodom naglasio kako je u Teznom počinjen zločin o kojem se ne smije šutjeti i za kojeg nema nikakvog opravdanja.

'Ti ljudi u najgorem slučaju imali su pravo na pošteno suđenje i zato je Tezno centralno mjesto Križnoga puta za koje je utvrđeno da je masovno stratište', istaknuo je Milanović u izjavi novinarima, dodavši kako smatra da se u Teznom treba odati pijetet žrtvama.

Tezno kod Maribora jedna je od najvećih od evidentiranih 600-tinjak masovnih grobnica poratnih žrtava u Sloveniji, koje su 1945. poubijale jugokomunističke vlasti, te je vjerojatno najveća u kojoj se nalaze Hrvati vraćeni iz Bleiburga. 

U zatrpanom više kilometara dugom protutenkovskom rovu, nalaze se kosti najmanje 18.000 ljudi, većinom vojnika NDH koji su u šumu Stražun, gdje je danas gradsko groblje Dobrava, dovođeni iz logora u Mariboru i strijeljani potkraj svibnja 1945. Takva je procjena napravljena na osnovi ekshumacije dijela grobice 1999. godine, kada su otkriveni ostatci 1200 ubijenih žrtava.

Odgovarajući na novinarska pitanja o Bleiburgu, Milanović je rekao kako Bleiburg nije bio stratište.

'Međutim, postoje ljudi koji Bleiburg koriste kao mjesto davanja pijeteta propasti NDH i žaljenja za NDH. Mi u tu kategoriju ne spadamo i tu razliku želimo čvrsto povući', naglasio je Milanović.

Komentirajući na upit novinara interes koji je izazvao odlazak izaslanstva SDP-a u Tezno i Bleiburg, Milanović je rekao kako ne zna zašto se digla tolika prašina.

'To ne bi trebala biti najvažnija tema u Hrvatskoj, ali izgleda da neka pitanja još uvijek treba utvrditi baš zato jer se predugo šutjelo i stvorila se određena trauma i prostor za manipulacije', rekao je predsjednik SDP-a. Dodao je kako 'SDP želi da to prestane te da se u Hrvatskoj počnemo baviti važnijim stvarima - građenjem jake i konkurentne Hrvatske'.

Također je izrazio potpuno razumijevanje za odustanak od dolaska u Bleiburg predsjednika Židovske vjerske zajednice Bet Israel Slavka Goldsteina, zbog, kazao je Milanović, 'tragedije koju je u Drugom svjetskom ratu proživjela njegova obitelj'.

Na upit novinara zašto posjećuju Tezno i Bleiburg u ovom trenutku i ima li to veze s predstojećim lokalnim izborima, predsjednik SDP-a odgovorio je kako je svaki trenutak dobar i kako nema nikakve simbolike.

'Uopće nismo razmišljali o lokalnim izborima', rekao je Milanović i dodao kako odlazak u Tezno i Bleiburg ne može imati nikakav učinak na lokalne izbore u Hrvatskoj.

'Motiv odlaska nije bio trgovačke prirode već ljudski, ako u to kada je politika u pitanju, danas još netko vjeruje', rekao je Milanović.

U izaslanstvo SDP-a, uz predsjednika Zorana Milanovića, bili su i zastupnici SDP-a Biljana Borzan, Ranko Ostojić, Ante Kotromanović i Daniel Mondekar.