"Imamo s jedne strane očekivanja ljudi koji su uzeli kredite u francima, a kojima je moja Vlada pomogla više nego ijedna dosad i to konkretnim mjerama, prvo ograničavanjem kamatne stope na malo preko tri posto, a onda i fiksiranjem tečaja franka. To je neuobičajena mjera, znam da bi ljudi htjeli idealnu situaciju, ali idealne situacije nema, svi vraćamo kredite. Ono što sam rekao da jamčim, i to ću jamčiti i dalje, jest sigurnost ove razine franka, ako treba administrativno, sa zakonskim mjerama i za kredite u eurima", rekao je Milanović, koji u Bruxellesu sudjeluje na izvanrednom summita čelnika Europske unije.
Pročitajte i ovo
Istaknuo je i da svi pojedinačno trebaju preuzeti odgovornost za sebe. "Svjestan sam da ovaj teret dugova udara na mlađe ljude, ljude srednjih godina, koji bi inače imali više raspoloživog dohotka da ga troše, a ovako im previše toga ide na otplatu kredita", rekao je Milanović, dodajući da mjere koje je njegova Vlada donijela nisu donesene naprečac, nego nakon dugog promišljanja i da ih je on osobno inicirao.
Hrvatska pomaže: Nudimo brod za spašavanje migranata u Sredozemlju
"Pomažemo ljudima više nego i jedna vlada ranije, konkretnim mjerama za siromašne i mjerama za otpis jednog dijela dugova. Tisuće ljudi je ušlo u taj program, malo ili puno, ali toga ranije nije bilo. Postoji realno i postoji moguće i postoji nemoguće, dakle kredite ćemo svi vraćati, vraćat ću ja svoje. Danas mi je krivo sam ga uzeo, da sam znao ne bih ga uzeo, ali preživjet ću, nadam se", rekao je Milanović.
Na upit što ako banke ne pristanu na toliki otpis duga, premijer Milanović je rekao da su "bili dosta proračunati u tim stvarima i da uvijek gledamo što se može izdržati".
Dodao da se banke mogu obratiti Ustavnom sudu.
"Banke su prejake i treba ih na neki način ograničiti. Nama treba regulirani bankarski sektor i ako u nešto vjerujem u Europi, onda ne vjerujem u daljnju federalizaciju, u daljnji rast birokracije u Bruxellesu, nego vjerujem u bankarsku uniju, vjerujem u vrlo striktnu bankarsku regulaciju. Mislim da je to Europi jako potrebno. Zadnja kriza je pokazala koliko smo tu ranjivi, ali to je, recimo, daljnji pravac europskog jedinstva koji ja vidim", rekao je Milanović.
Dodao je da na banke ne treba gledati kao na neprijatelje, jer bi bez njih stalo gospodarstvo.
'Ne mogu shvatiti da je netko protiv proslave Oluje u Zagrebu'
Milanović je ponovio u četvrtak u Bruxellesu da podržava ideju da se proslava Oluje održi u Zagrebu i da ne može vjerovati kako je netko protiv toga.
"Ja to ne mogu shvatiti, ne mogu ni komentirati. To uopće nije moja ideja, a ja je kao predsjednik Vlade podržavam i stat ću iza nje. To su predložili ljudi koji su oslobodili Knin i koji su svjesni što je Hrvatska, dakle da je to i Knin. Ljudi koji su obavili pripremu za kninsku bitku, ali i za Glinu i Petrinju, gdje je u samim borbama poginula jako puno ljudi, i Zagreb, kao glavni grad Hrvatske i Hrvata. Dakle, ne mogu vjerovati da je netko protiv toga i dok se otvoreno ne kaže tko je i zašto protiv toga, ja to i dalje ne mogu vjerovati. To je naprosto dobro za Hrvatsku", rekao je Milanović uoči izvanrednog sastanka šefova država i vlada Europske unije posvećenog krizi s migrantima na Sredozemnom moru.
Za sada nije usuglašeno hoće li se 5. kolovoza održati tradicionalna svečanost u Kninu i vojni mimohod u Zagrebu.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predložila je da se osnuje državni odbor za organizaciju proslave 20. obljetnice "Oluje" u kojem bi bili predstavnici njezinog i ureda Vlade, predstavnici Hrvatskog sabora, parlamentarnih stranaka te zapovjednici iz "Oluje" kao i predstavnici vojske, policije i Glavnog stožera. Spremnost za osnivanje odbora izrazio je i premijer, ali je u pismu predsjednici poručio kako je smatrao da je na nedavnoj sjednici Vijeća za obranu usuglašeno da će istog dana, 5. kolovoza, biti održana tradicionalna svečanost u Kninu i vojni mimohod u Zagrebu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
