Premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac, na konferenciji za novinare objavili su nešto više informacija o promjenama poreza na dohodak.
Pročitajte i ovo
Kampanja se zahuktava
Cipek objasnio što Milanović želi postići Tuđmanovim sloganom, komentirao i Primorčev program: "On bi bio supermen"
Nezavisna kandidatkinja
Selak Raspudić zalaže se za veće predsjedničke ovlasti: "Hrvatskoj treba proaktivna predsjednica"
Sadašnji osobni prihod od 2.200 kuna trebao bi porasti na 2.600 kuna. Stopom od 40 posto oporezivat će se plaće koje u netu iznose više od 13.200 kuna, umjesto sadašnjih 8.800 kuna.
Minimalna bruto plaća bila bi neoporeziva i objasnio na primjeru bruto plaće od 5.000 kuna, na kojoj je prosječni osobni odbitak 1,5 posto, a porez i prirez se plaća 94 kune. Izmjenama bi se plaćao 13 kuna, pa bi prema tome neto plaća bila veća za 81 kunu, što znači da bi godišnje povećanje bilo 972 kune.
Primjerice, na prosječnoj plaći koja u ovom trenutku iznosi 5.679 kuna, poslodavac istodobno državi plati 3699 kuna. Plaće u rasponu od 2.800-4.100 kuna, mogle bi se povećati za 56 kuna. Plaća od 5.500 kuna za 180 kn, plaće od 9.000 kuna mogle bi biti veće za 266 kn, oni s plaćama 10.000 kuna dobit će oko 300 kuna više. Razlike između županija bit će minimalne, ovisno o prirezima u pojedinim županijama.
Milanović je na konferenciji za novinare rekao da su izmjene poreza na dohodak usmjerene k povećanju konkurentnosti i potrošnji, a u uvjeren je da će mnogi poslodavci iskoristiti mogućnost i povećati plaće svojim zaposlenicima.
Kako je ranije najavljivano, Vlada je predvidjela povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna. Predviđena je i promjena poreznih razreda, pa će se tako najvišom stopom od 40 posto oporezivati plaće koje u netu iznose više od 13.200 kuna, umjesto sadašnjih 8.800 kuna.
Premijer je najavio kako su te promjene usmjerene na povećanje konkurentnosti i povećanje potrošnje u zemlji i vjeruje da će to poslodavci iskoristiti da radnicima daju veće plaće.
U izmjeni stopa išlo bi se zajedno s rebalansom. Minimalna plaća bi bila neoporeziva.
Čak 71% Hrvata ima plaću manju od prosječne: Ima li mogući porez na plaće smisla?
'Ova mjera bi prije svega imala pozitivan i izravan učinak na veće plaće, ali to su plaće malo solidnijeg srednjeg sloja koji nikada neće biti bogat i imati veliku imovinu, ali će moći potrošiti i to se očekuje. Plaća će se povećati za oko milijun radnika', rekao je premijer.
To je Vladin pokušaj da se potakne potrošnja i, kako je rekao premijer, udahne malo kisika te da se izađe iz kovitlaca i stagnacije, jer nam je BDP bio baziran dominantno na građevini koja i dalje stagnira.
Porezom na dohodak najviše bi se rasteretile plaće u privatnom sektoru, a u toj kategoriji radi tri četvrtine stanovništva.
Što bude veći izvoz i što će se više kupovati domaća roba, to će nam biti bolje. Potrošnja je važan segment BDP-a, kaže premijer. Smatra kako ovom mjerom novac neće biti izgubljen, već će biti preusmjeren u potrošnju.
Milanović je istaknuo da ne klizimo u bankrot, ali ništa se ne rješava preko noći. Hrvatska nije siromašna zemlja, ali smo se ukopali u mjesto, stagniramo, dodaje.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook