Tim se zakonom definira seksualno nasilje u Domovinskom ratu, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine na području Republike Hrvatske ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru izvan područja Hrvatske, uređuju prava žrtava seksualnog nasilja te postupak za ostvarivanje tih prava.
Pročitajte i ovo
33. obljetnica
Diljem Hrvatske zazvonila crkvena zvona u spomen na žrtve Vukovara: Evo kako je sve izgledalo
Dan sjećanja
Ratni vihor uništio ga je do temelja, a danas je on neprepoznatljiv: Još jednom poklonit će mu se cijela Hrvatska
Zakon za žrtve predviđa ukupno devet prava - od psihosocijalne i zdravstvene pomoći do novčane naknade i smještaja u veteranske centre.
No, pitanje naknada žrtvama tek bi se uredilo posebnim zakonom, koji bi se donio u roku od godinu dana od donošenja predloženog. Novac bi se osigurao iz posebne fondacije odnosno sredstva iz državnog proračuna i donacija.
Zahtjevi za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtve podnosili bi se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu predloženog zakona.
'Roditelji poginule djece nemaju ni za cvijet da im odnesu na grob'
Aktualna Vlada prva je Vlada koja se uhvatila u koštac sa ovom teškom i zahtjevnom materijom, naglasio je ministar Matić, podsjetivši kako su od početka agresije na Hrvatsku prošle 23 godine i da pitanje obeštećenja žrtvama seksualnog nasilja nije bilo uređeno.
Matić je, odgovarajući na oporbene prozivke, poručio da zakon ne izjednačava počinitelja i žrtve.
Najavio je da će se pokušati naći 'sretnija formulacija' mogućih počinitelja, odnosno članka 4. koji kaže da su "počinitelji zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu, da seksualno nasilje može biti počinjeno o strane pripadnika vojnih ili paravojnih postrojba neprijateljske vojske ili oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske".
U Domovinskom ratu je sudjelovala samo jedna legitimna vojska, poručio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.
Đurđica Sumrak (HDZ) od ministra traži da se navedu svi agresori na Hrvatsku, poručuje da je to "nužno zbog žrtava i čistoće Domovinskog rata".
Oporba ministra proziva zbog nakane da se pitanje naknade žrtavama uredi posebnim zakononom, a da se novac osigura iz fondacije koja bi sredstva dobivala iz državnog proračuna i donacija.
Sredstva su izuzetno bitna, moraju biti stalna i osigurana u proračunu, ne mogu ovisiti o donacijama, naglašava Vesna Škare Ožbolt (DC).
Poručuje i da nije jasan rok od pet godina u kojem bi se mogli podnositi zahtjevi za naknadu. Silovanje u ratu je ratni zločin i ne može se ograničiti bilo kakvim rokovima, poručila je Škare Ožbolt.
Ministar Matić istaknuo je kako Vlada želi da novčana naknada bude "dostojna i dostojanstvena", te se ne želi zalijetati prije nego bude imala stvarnu brojku. Prema istraživanjima Filozofskog fakulteta, riječ je o brojci do 2.500 žrtava, naveo je ministar. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook