Pročitajte i ovo
Kao jedna od devet mjera za smanjenje deficita i javnog duga je i provođenje takozvanog masterplana bolnica. Iako se o njemu i među vladajućima mnogo govori, masterplan, koji izrađuje francuska konzultantska kuća, još nije gotov.
Do kraja veljače Vlada će donijeti političku odluku koje će bolnice i koji odjeli ostati, a koji će se spojiti s onim većima. Objedinjavanja bolnica će biti, ali zatvaranja ne.
HDZ o Vladinom masterplanu bolnica: 'Izradila ga je francuska agencija s balkanskom pameti'
"Neke su se već pripojile, fukncionalno će se povezati i smanjit će se broj djelatnosti, a to smo već počeli", rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić.
Ostojić: Nitko 20 godina nije imao hrabrosti napraviti ovo
Provođenje masterplana dovest će do racionalizacije broja kreveta,
razvoja dnevnih bolnica i razvoja kapaciteta za dugoročnu i palijativnu skrb. Ministar je objasnio što će to značiti za pacijente.
"Bolju, učlinkovitiju i dostupniju zdravstvenu zaštitu", objasnio je ministar i dodao da nitko u 20 godina nije imao hrabrosti napraviti masterplan bolnica.
Ostojić: Nismo mi izmislili spajanje bolnica, pacijenti će biti zadovoljniji
Njime bi se uspostavila i regionalna mreža bolnica. Bile bi "naslonjene" prema kliničkim bolničkim centrima u četiri regije, Istočnoj Hrvatskoj, Središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, Južnoj Hrvatskoj te Istri i Primorju.
Bolnice u Vukovaru i Kninu neće se dirati
Do kraja veljače, vlada će odlučiti, tko ostaje, a tko ne. Iako se već sada zna da se bolnice u Vukovaru i Kninu neće dirati.
"Vukovarska i kninska bolnica su od posebnog statusa, ako hoćete i pijeteta, bez ironije. I neće biti dirane u svom statusu, ni pravnom, a kamoli ukidane kao bolnice", rekao je premijer Zoran Milanović.
Bivši ministar zdravlja kaže nije bilo potrebno plaćati francuzima za izradu masterplana jer je sve podatke ostavio u ministarstvu.
"Kada smo spajali Zagreb on je bio najveći protivnik, trebalo je nastaviti racionalizirati Zagreb koji troši polovicu novca za bolnice, a 10 posto ušteda tamo znači 450 milijuna kuna", tvrdi Darko Milinović.
Sada se planira uštedjeti 400 milijuna kuna, a gotovo 60 posto liječenja pacijenta, obavljali bi liječnici opće prakse.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
