Lauru su prije nekoliko mjeseci od utapanja spasili slovenski nautičari, a sada ju je netko ubio u Hrvatskoj

''Nevjerica i velika žalost prve su reakcije na bilo koji napad ili namjerno ozljeđivanje strogo zaštićenih vrsta, a sve nas to još i više pogodi kada doživimo napad na vrstu o kojoj Javna ustanova Priroda i Oporavilište za bjeloglave supove Beli u suradnji s mnogobrojnim partnerima i skrbe'', poručili su iz Javne ustanove Priroda nakon saznanja da je propucan bjeloglavi sup na širem području Imotskog, a on, odnosno ona im je dobro poznata – ime joj je Laura.

Pronađena je nekoliko sati nakon ranjavanja te joj je zahvaljujući brzoj intervenciji ljubitelja prirode i kolega suradnika pružena prva veterinarska pomoć. Na veliku žalost, nije uspjela preživjeti.

''Laura je jedan od 12 bjeloglavih supova spašenih i oporavljenih u našem Oporavilištu u Belom ove godine, a nju su početkom kolovoza od utapanja u moru spasili nautičari iz Slovenije, što ipak pokazuje da je većina ljudi senzibilizirana za očuvanje svih prirodnih vrijednosti. Na sramotu počinitelja ovog zlodjela koje je počinjeno u našoj zemlji, za koju želimo vjerovati da ima napredne civilizacijske dosege, njegova svijest očito je pokretana drugom vrstom motiva'', istaknuli su iz Javne ustanove Priroda u svojoj objavi na društvenim mrežama.

S obzirom na to da je policijska istraga u tijeku, više informacija o Laurinu stradavanju do daljnjega iz Ustanove neće detaljnije objavljivati, ali se ''nadaju da će istraga zaista polučiti rezultate i naći i oštro kazniti počinitelja ovog neshvatljivog i obijesnog čina''.

Pročitajte i ovo BOGATSTVO PRIRODE Balkanski tigar na rubu izumiranja: ''Ubili su ga, preparirali i postavili kao trofej, a pravosuđe uopće ne mari za taj problem''

Bjeloglavi vladari neba

Bjeloglavi sup (lat. Gyps fulvus) jedini je predstavnik iz skupine strvinara koji se održao u Hrvatskoj te je ujedno i najveća ptičja vrsta koja redovito obitava u našoj zemlji. Nekada su naše nebo krasile još dvije vrste strvinara, crkavica (lat. Neophron precnopterus) i sup starješina (lat. Aegypius monachus), no obje su izumrle tijekom 20. stoljeća.

Kako bi se očuvalo i unaprijedilo postojeće stanje populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj, u siječnju 2023. započinje petogodišnji projekt LIFE SUPport. Pripreme za provedbu su u tijeku, a projekt će se provoditi do prosinca 2027. godine.

Osim očuvanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije, koja se održala na području Kvarnerskih otoka (Cres, Krk, Plavnik i Prvić), jedan od je ciljeva projekta i stvaranje boljih preduvjeta za širenje populacije na povijesna gnjezdišta kopnenog dijela Hrvatske. 

Dosadašnjom provedbom niza aktivnosti dionika koji sudjeluju u zaštiti i skrbi o bjeloglavim supovima, prvi put nakon više od 100-tinjak godina ove godine zabilježeno je uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na području Parka prirode Učka.

Nekada je ta vrsta bila rasprostranjena u čitavom priobalju, pa čak i u dijelovima Slavonije. Pad populacija i lokalno izumiranje pogodilo je strvinare i u drugim državama Europe, pa se danas najbliže populacije bjeloglavog supa nalaze tek u talijanskim Alpama i na zapadu Srbije.

Pročitajte i ovo Preminula od ozljeda Netko je pucao na strogo zaštićenu najveću hrvatsku pticu: U cijelu priču uključio se i DORH

Pročitajte i ovo suživot s ljudima Najveća ptica u Hrvatskoj nakon stotinu godina vratila se na Učku: "Promatrali smo ih i nakon mjesec dana prvi put zabilježili mladog ptića u gnijezdu"

Kvarnerska se populacija, zahvaljujući dugogodišnjem radu na njezinu očuvanju, održava u stabilnom broju, te danas govorimo o broju od oko 120 parova. U Belom na Cresu upravo s ciljem zaštite i očuvanja bjeloglavih supova 1993. godine osnovan je Eko-centar Caput insulae s oporavilištem za supove pod vodstvom dr. sc. Gorana Sušića, koji je 2012. godine zatvoren, pa je brigu o Centru i Oporavilištu u Belom preuzela Javna ustanova ''Priroda'' u suradnji s partnerima.

Supovi su karizmatične ptice, a postali su dio narodnih priča i legendi, preuzimajući važnu ekološku i kulturološku ulogu na otočnom prostoru. 

Iako bjeloglavi supovi žive i u drugim državama svijeta, u Europi primjerice u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Srbiji, Grčkoj i Bugarskoj, 'kvarnerska populacija' jedinstvena je u svijetu jer se ptice ovdje gnijezde na liticama neposredno iznad mora, a u drugim zemljama pretežno u planinskim područjima.

Suočeni su s mnogim prijetnjama, od nedostatka hrane jer je ovčarstva i stočarstva na otocima sve manje, do stradavanja tijekom života (elektrokucija, kolizije s vjetroelektranama, konzumacija zatrovanih meka), pa je stoga za opstanak populacije važno očuvati svaku jedinku.