"U ovome trenutku nema čarobnog alata kojim bi se ljude zaustavilo, ali ono što Ministarstvo može i hoće učiniti u ovome trenutku bolje je razvijanje karijera u Hrvatskoj", izjavio je ministar uoči sjednice Vlade upitan za podatke koje je danas objavila Hrvatska liječnička komora (HLK).
I Kujundžić raspolaže podatkom da je oko 500 liječnika otišlo nakon ulaska Hrvatske u EU, no tvrdi da ih se značajan broj i vratio, iako ne može točno reći je li to 15 ili 20 posto onih koji su otišli.
Plaće u zdravstvu vezane uz rast BDP-a i zaposlenosti
Po anketi koju je proveo HLK o motivima za odlazak liječnika u inozemstvo na prvom se mjestu navodi nezadovoljstvo uvjetima rada, uređenošću sustava i mogućnošću napredovanja, dok su tek na četvrtom mjestu osobna primanja.
Predsjednik HLK-a Trpimir Goluža u srijedu je na konferenciji za novinare ustvrdio da liječnik specijalist s pet dežurstava mjesečno i doktoratom znanosti u Hrvatskoj ima prosječnu plaću od oko 13.000 kuna, a bez prekovremenog rada mjesečna su mu primanja 9500 kuna.
"Isti stručnjak u inozemstvu zarađuje dva do šest puta veću plaću, ovisno o državi EU u koju se odlazi", rekao je Goluža.
Kujundžić odgovara da je porast plaća u zdravstvu vezan uz porast BDP-a i zaposlenosti, koji će donijeti više novca za zdravstvo i otvarati prostor za veće plaće.
Izrazio je i nadu da će se postići dogovor između sindikata i Vlade te da će osnovica za plaće u zdravstvu iduće godine rasti za šest posto.
"Sve je izgledalo da će se to lako realizirati, a onda su se pojavili formalni problemi. Ja vjerujem da će se realizirati tih šest posto", poručio je ministar.
O sudbini Imunološkog zavoda
Novinare je zanimalo i kakva će biti odluka povjerenstva o sudbini Imunološkog zavoda, koja bi trebala biti objavljena u ponedjeljak.
"U ovom trenutku imamo spoznaju da, na žalost, na zadanom lokalitetu, građevinski i tehnički, proizvodnja imunoglobulina i faktora nije moguća. Nastavljamo sa studijom isplativosti, a imamo i pravni problem s obzirom da postoji IMZ d.d. i IMZ javna ustanova, tako da treba vidjeti s kojom količinom raditi novu lokaciju, koliko bi to koštalo i može li to sama hrvatska država ili treba tražiti strateške partnere", rekao je Kujundžić.
Dodao je kako će se kod eventualnog odabira strateškog partnera zagovarati najbolja ponuda, a bila bi sreća da ona bude iz Hrvatske.
Nije htio komentirati porast dugova u zdravstvu za vrijeme njegova prethodnika Darija Nakića, odgovorivši samo da su dugovi u zdravstvu "nešto što nas stalno prati".
"U ovome trenutku postoji mogućnost da se ponegdje malo uštedi, ali zdravstvo poskupljuje svuda u svijetu 5 do 8 posto, a mi s našim izdvajanjem za zdravstvo to ne možemo pratiti", poručio je Kujundžić. (Hina)
