Konferencija o sigurnosti hrane u Zavodu Dr. Andrija Štampar

U organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" konferencija je pokrila sva važna područja vezana uz sigurnost hrane.

Pročitajte i ovo Podsjetnik Sigurnost hrane ne prestaje na policama u trgovinama: Ključna pravila za snalaženje u kuhinji Ima dobrih i loših vijesti Novo istraživanje pokazalo je kakva nam je hrana bitna: Sigurnost je tek na drugom mjestu

Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" rekao je kako sustav nije savršen i uvijek će biti prostora za napredak, ali je uvjeren da će zaključci s konferencije o sigurnosti hrane pridonijeti tome da postane sigurniji za sve.　

Među temama konferencije bili su, među ostalim, sanitarni nadzor proizvodnje hrane, nadzor hrane animalnog podrijetla, kontrola na globalnoj razini, primjeri dobre prakse, poput Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnost hrane jugoistočne Europe.　

Ponovljeni su i savjeti za zaštitu od salmonele - prije i nakon rukovanja sirovim mesom, morskom hranom i jajima te prije jela obavezno je oprati ruke.　

Također, važno je provjeriti rok trajanja i pridržavati se uputa o čuvanju hrane te onu lakopokvarljivu u što kraćem roku pospremiti u hladnjak.　

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske gospodarske komore, Agronomskog fakulteta, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog epidemiološkog društva, Agrokora, Podravke te Nastavnog zavoda. 　

Kako se podsjeća u priopćenju s konferencije, uzročnici salmoneloza, uključujući i salmonelu, vrlo su rasprostranjene u prirodi, a radi se o bakterijama koje su paraziti crijeva različitih životinja.　

Iako su salmonele primarno paraziti crijeva životinja i čovjeka, one mogu iz crijeva prijeći u krvnu struju i rasprostraniti se po cijelom organizmu, a za ljude su važne upravo one salmonele koje su paraziti životinja, a na čovjeka se prenose namirnicama životinjskog porijekla, primjerice, putem jaja i proizvoda od jaja, mesa i mesnih prerađevina te mlijeka, odnosno mliječnih proizvoda. 　

"Sprječavanje i prevencija salmoneloza izuzetno je teška. Čak i u industrijski razvijenim zemljama koje su riješile problem salmoneloza, a kojima je izvor zaraze čovjek, raste broj oboljenja uzrokovanih životinjskim salmonelama", ističe se. 　

Najčešći oblik salmoneloze je akutni gastroenteritis upala sluznice gastrointestinalnog trakta. Simptomi bolesti obično se javljaju otprilike 12 do 48 sati nakon jela, a prvi simptomi su zimica, treskavica, vrtoglavica, bol u trbuhu i temperatura koja se penje i do 40 °C.

Javljaju se i mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljev, nakon čega slijedi klonulost, žeđ i pospanost, a kod težih oblika bolesti bol u nogama i suhoća sluznica.

Pri sumnji na salmonelozu svakako treba potražiti savjet liječnika jer kod težih slučajeva te bolesti može doći do ozbiljnijih komplikacija. (Hina)