Posljednja dva slučaja pojave salmonele, vezana su isključivo za uvoznu hranu koja se stavlja na police trgovina pred naše potrošače. U najnovijem slučaju riječ je o piletini, koliko je vjerojatnost da ćemo u trgovinama naići na uvoznu piletinu?
Vrlo gruba procjena kaže da je gotovo svaki treći kilogram pilećeg mesa iz uvoza.
Prema podacima za 2015. godinu u klaonicma je proizvedeno 52.366 tona pilećeg mesa, uvezeno je 17473 tone, odnosno jedna trećina domaće proizvodnje, a izvoz je iznosio 4942 tone.
Što se tiče uvoza, najviše pilećeg mesa došlo je iz Poljske i Mađarske.
Kada gledamo ukupno meso peradi za 2015. godinu, ne samo piletinu, onda to izgleda ovako:
Proizvedeno je 62.336 tona, uvezeno 23.044 tona, a izvezeno 6.964 tone. Izvoz je dakle, tri puta manji od uvoza.
Ono što je jako zanimljivo je kako su se proizvodnja i uvoz mesa peradi kretali u posljednjih deset godina, proizvodnja je padala, a uvoz rastao.
2006. godine proizvedeno je 85.000 tona, a uvezeno 6.163. 2015. godine proizvedeno je 80.000 tona, a uvezeno 24.150 tona.
Zanimljivo je da je uvoz u deset godina rastao gotovo 4 puta, a domaća proizvodnja je padala. Domaći su proizvođači izloženi stalnim kontrolama, a ako se njih pita, oni bi sustav nadzora, postrožili.
''Nažalost nema kontinuirane kontrole kod uvoza''
''Što se tiče naših renomiranih proizvođača mesa peradi, oni stavljaju na tržište isključivo meso peradi domaće proizvodnje, kontrola je sveobuhvatna, radi se o preko 100 tisuća vlstitih analiza preko samokontrola i plus državna kontrola, radi se oko 25,30 tisuća kontrola'', rekao nam je Branko Bobetić (Croatiastočar).
''Nažalost nema kontinuirane kontrole kod uvoza kao što je kod ostalih zemalja članica, kod nekih EU članica prije nego se roba stavlja na tržište, potrebna je i analiza, kod nas toga nema'', odgovorio nam je na pitanje o kontrolama uvoznika.
Inače, što se tiče godišnje potrošnje, svatko od nas na godinu pojede 19,08 kg piletine i 3,87 kg puretine. Trećina toga nije s naših farmi.
